Hrvatska je i dalje pri vrhu po inflaciji u Europskoj uniji, a bit će samo gore

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu su u odnosu na lanjski rujan porasle za 1,6 posto, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku, dok su u odnosu na kolovoz porasle za 0,3 posto. Time je nastavljen kontinuirani pad stope inflacije započet u rujnu prošle godine, uz stagnaciju u prva tri ovogodišnja mjeseca kad se inflacija držala na razini od 4,1 posto.

Godišnja stopa inflacije tako se drugi mjesec za redom spustila ispod ciljane razine Europske središnje banke koja je stabilnost cijena odredila stopom od dva posto. Podsjetimo, inflacija u kolovozu iznosila je 1,8 posto, a u srpnju 2,2 posto.

Najveći doprinos inflaciji u rujnu ponovo su potakle cijene usluga, koje su u odnosu na lanjski rujan veće za 6,2 posto, zatim cijene hrane, pića i duhana s rastom od 3,2 posto te industrijskih neprehrambenih proizvoda od 0,6 posto. Istodobno, cijene energije u odnosu na lanjski rujan manje su za čak 7,3 posto.

Potrošačke cijene

Ako se promatraju potrošačke cijene u odnosu na kolovoz, cijene energije također su zabilježile pad, i to za dva posto, a pad bilježe i cijene usluga, za 0,7 posto, dok su u zadnjih mjesec dana cijene hrane, pića i duhana neznatno porasle za 0,2 posto, pokazuju prve procjene inflacije za rujan DZS-a.

Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u rujnu je iznosila tri posto, čime se Hrvatska našla pri samom vrhu zemalja članica eurozone. Veću procijenjenu stopu inflacije od Hrvatske imaju Belgija (4,5 posto), Nizozemska (3,3 posto) i Estonija (3,2 posto), a blizu je i Slovačka s 2,9 posto.

Stopu jednaku Hrvatskoj ima Grčka (tri posto), dok ostale zemlje eurozone imaju manju procijenjenu međugodišnju stopu inflacije u rujnu od Hrvatske. Rujanska procijenjena stopa inflacije za cijelu eurozonu iznosi 1,8 posto, a najblaži rast cijena zabilježila je Irska, od 0,2 posto.

Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na kolovoz, cijene mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj pale su prvi put od početka godine, i to za 0,6 posto, pokazuju izračuni Eurostata, dok su u kolovozu (u odnosu na srpanj) bile porasle tek za 0,1 posto.

Uz kontinuirani pad inflacije, Hrvatska već 17. mjesec zaredom bilježi rast potrošnje. Prema objavljenim podacima DZS-a, potrošnja u maloprodaji u kolovozu je veća za 5,7 posto nego u istom mjesecu prošle godine, što predstavlja usporavanje u odnosu na srpanj, kada je rast potrošnje iznosio 7,9 posto.

Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 5,9 posto, dok je u prvih osam mjeseci ove godine promet u maloprodaji realno porastao za 7,6 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

Rast gospodarstva

Budući da je potrošnja najveća sastavnica bruto domaćeg proizvoda, snažan rast prometa u trgovini na malo u kolovozu ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u trećem tromjesečju, a prema službenim statistikama BDP je u drugom kvartalu porastao već 14. kvartal zaredom, za 3,3 posto na godišnjoj razini.

Inflacija u eurozoni usporava ponajprije zbog nastavka pada cijena energije od 6 posto u odnosu na lanjski rujan, dok je u kolovozu taj pad iznosio 3 posto.

S druge strane, i eurozona, kao i Hrvatska, bilježi značajniji rast cijena usluga koje su u rujnu porasle za 4 posto na godišnjoj razini, a primjetno je da su cijene svježe hrane u europodručju porasle za 1,5 posto.

Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene u eurozoni su u prvom mjesecu jeseni bile više za 2,7 posto nego lani, signalizirajući tek neznatno blaža poskupljenja nego na kraju ljeta.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za rujan 2024. bit će objavljeni 16. listopada.

HNB: Inflacija bi mogla ubrzati zbog rasta cijena energenata

U jesenskim makroekonomskim projekcijama Hrvatske narodne banke navodi se da bi u ostatku 2024. i početkom 2025., zbog najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovo nastavi trend njenog postupnog usporavanja.

Također, HNB procjenjuje da bi se snažniji rast plaća od očekivanog mogao preliti u brži rast cijena, napose usluga, a inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da određeno smanjenje profita poduzeća ne nastavi donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća, napominju u HNB-u.

Što se tiče cijena usluga, koje stalno doprinose inflaciji, s protekom glavne turističke sezone HNB očekuje popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, a uz nastavak rasta domaće potražnje te daljnji dotok sredstava iz EU fondova, HNB očekuje »robustan« rast osobne potrošnje do kraja godine.