Hrvatska ima iznimno visoku smrtnost od raka

Foto: Marko Gracin/Novi list

Preliminarni podaci hrvatskog Registra za rak pokazuju pad broja novih dijagnoza raka u 2020. godini, prvoj godini pandemije i godini koju su obilježili lockdowni, a zdravstveni sustav bio je usmjeren na zbrinjavanje oboljelih od COVID-19. Pad novootkrivenih slučajeva raka kreće se oko deset posto u odnosu na prethodnu godinu, a zabilježen je u svim županijama, osim Istarske. Najizraženiji pad novih dijagnoza vidljiv je za rak štitnjače, bubrega, prostate i melanom kože dok kod slučajeva raka testisa, vrata maternice i mozga nije zabilježen pad. Dvije trećine pada zabilježene su tijekom proljeća, s vrhuncem u travnju 2020. godine, dok je trećina zabilježena tijekom jeseni 2020. godine, s vrhuncem u studenom.

Vidljiv napredak

Registar za rak epidemiološki je alat koji imaju sve zemlje svijeta, a hrvatski je jedan od najstarijih u svijetu i osnovan je krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. Stručnjaci koji rade na ovom registru bili su uključeni u izradu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka (NSOPR) kako bi pružili temeljnu sliku o oboljelima od raka i mortalitetu od raka, a voditelj Registra za rak u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo doc. dr. Mario Šekerija najnovije je podatke predstavio na prošlotjednom kongresu Hrvatskog društva za internističku onkologiju upozoravajući da pad broja novooboljelih u prvoj pandemijskoj godini, nažalost, nije posljedica stvarnog smanjenja broja novih slučajeva.

– S obzirom na to da su ovo podaci za prvu COVID-godinu, s preliminarnim smo podacima izašli ranije. Podaci nisu finalni, ali jasno se vidi pad broja novootkrivenih tumora, što bi nas inače veselilo, no ovdje smo svjesni da taj pad nije nastao jer su ljudi prestali obolijevati, nego jer određeni broj oboljelih nije bio dijagnosticiran. Sličan je pad zabilježen i u drugim europskim zemljama. Škotska i Njemačka imaju pad od devet, a Švedska od šest, Nizozemska pet, a Belgija od četiri posto. S druge strane, Danska je imala ponovo porast incidencije, na što može utjecati puno faktora, a naši podaci pokazuju da je pad novih slučajeva u Hrvatskoj zabilježen u svim županijama osim Istarske, kaže Šekerija. Ipak, kad je riječ o mortalitetu, podaci Registra za rak pokazuju da se pozitivan trend pada mortaliteta, započet 2015. godine, nastavio i u 2020. godini.

– Treba naglasiti da rak nije jedna bolest, već skupina stotina različitih tipova bolesti koje imaju različite epidemiološke trendove. Primjerice, mi vidimo da incidencija raka želuca kod nas već godinama pada zbog faktora povezanih s ponašanjem i prehranom. Imamo sjajan primjer kako ponašanje ljudi utječe na incidenciju raka pluća, pa broj novih slučajeva pada kod muškaraca za jedan posto godišnje već dvadeset godina. No, sve što dobijemo kod muškaraca gubimo kod žena, gdje porast slučajeva raka pluća iznosi gotovo tri posto godišnje.

Prije 20 godina smrtnost muškaraca bila je sedam puta veća danas je triput od žena i te će se krivulje vrlo brzo spojiti ako se nastave rizični faktori koji su s time povezani. Neke razvijene zemlje uspjele su zaustaviti porast incidencije, no sa stupnjem razvoja sve je više dijagnostike i tumora koji se otkrivaju u latentoj fazi kao popratni nalaz obrade neke druge bolesti. No, za smrtnost ipak jasno vidimo da od 2015. postoji pad. Vidimo napredak, no pitanje što se u drugim zemljama događa i napreduju li druge zemlje više od nas, pita se Šekerija.