Hrvat radi dva sata dnevno, a zarađuje 2500 eura: 'Kad se probudim prvo zahvalim Bogu, tek onda ljubim ženu i djecu'

Rad u jednoj smjeni, osam sati dnevno i slobodni vikendi mnogima su važniji od nekoliko stotina eura veće plaće. Upravo je takav posao pokušao pronaći jedan CNC operater koji mjesečno zarađuje između 2000 i 2200 eura, ali mu je dosta rada u tri smjene. Njegovo pitanje na Redditu pokrenulo je raspravu o plaćama, uvjetima rada i tome koliko se u Hrvatskoj cijeni slobodno vrijeme, piše dnevno.hr.

„Gdje raditi za plaću od 1700+ eura, jednu smjenu, osam sati, od ponedjeljka do petka?”, upitao je korisnik koji ima srednju stručnu spremu i radi kao CNC operater u tvornici. Spreman je prihvatiti i nešto manju plaću, samo da više ne mora raditi noću i da ima više vremena za obitelj.

Odgovori koje je dobio pokazali su koliko primanja mogu varirati, čak i kada je riječ o ljudima slične razine obrazovanja. Dok jedni za redovito radno vrijeme zarađuju oko 1300 eura, drugi su uspjeli doći do 2000 ili 2500 eura, bez noćnih smjena i rada vikendom.

Medicinska sestra s pet godina fakulteta zarađuje 1300 eura

Jedan od komentara koji je privukao posebnu pozornost napisala je zdravstvena djelatnica zaposlena u općoj bolnici.

„Opća bolnica, pet godina fakulteta, jutarnji rad, 1300 eura”, navela je. Njezin je komentar prikupio više od 200 pozitivnih glasova.

Pojasnila je da radi kao instrumentarka u operacijskoj sali, od ponedjeljka do petka, od 7 do 15 sati.

„Ovo je žalosno za čitati”, odgovorio joj je autor objave.

U raspravi se otvorilo i pitanje priznavanja visokoškolskih kvalifikacija medicinskih sestara. Jedan od korisnika upozorio je da se dio njihova rada obračunava prema radnim mjestima predviđenima za srednju stručnu spremu, bez odgovarajućeg koeficijenta za višu razinu obrazovanja.

„Naravno. Kao niti 85% školovanih sestara u općim bolnicama”, odgovorila je medicinska sestra, iznoseći vlastitu procjenu razmjera problema.

Neki su se pritom zapitali kako je moguće da medicinska sestra u operacijskoj sali zarađuje manje od pojedinih radnika u trgovini.

„Stari, nemoguće je da imaš manju plaću od mene, a ja radim u trgovini”, napisao je jedan korisnik.

Raspravljalo se i o privatnom zdravstvu. Dok je jedan komentator naveo da medicinske sestre u većim zagrebačkim privatnim poliklinikama mogu zarađivati između 1600 i 1800 eura, drugi je iznio primjer ustanove u kojoj su, prema njegovim riječima, primale 1100 eura.

Ni liječnici nisu zadovoljni primanjima

U raspravi su se javili i liječnici. Jedan od sudionika naveo je da kao doktor medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz osmosatni rad ujutro od ponedjeljka do petka, prima 1850 eura neto.

„Ovo je jadno, takva odgovornost i takvo potrebno znanje uz rad s ljudima non-stop… Nije pošteno ni malo”, komentirao je jedan korisnik.

Drugi je autoru objave ironično predložio da postane liječnik obiteljske medicine, uz napomenu da bi za to prvo morao završiti šest godina studija, a zatim i specijalizaciju.

Spomenuta je i medicinska sestra koja radi na hitnom prijemu zagrebačkog Rebra u 12-satnim smjenama, uključujući vikende i blagdane. Prema iskustvu koje je podijelio jedan od korisnika, ni takav raspored ne jamči mjesečna primanja od 2000 do 2200 eura.

Programer nakon pet i pol godina iskustva prima 1800 eura

Ni IT sektor, koji se često smatra jednim od bolje plaćenih područja, nije pošteđen nezadovoljstva.

Jedan programer napisao je da ima pet i pol godina iskustva u struci i završen petogodišnji studij na Fakultetu organizacije i informatike. Mjesečno prima 1800 eura, pri čemu 150 eura otpada na prijevoz i prehranu.

„Neću lagat, 1800 eura nakon 5,5 godina rada u struci kao programer zvuči očajno”, odgovorio mu je drugi korisnik.

Programer je priznao da je i sam svjestan da bi mogao zarađivati više, ali da je čekao da se situacija popravi.

„Čekaš, čekaš da bude bolje i ode vrijeme. Nije baš bajno u IT-u”, napisao je.

Drugi su mu savjetovali da promijeni poslodavca, što je u toj industriji jedan od načina za povećanje primanja. Istodobno, dio komentatora upozorio je da je početnicima danas teško pronaći prvi posao u IT-ju, osobito izvan Zagreba.

2500 eura za rad u uredu, od 8 do 16 sati

Među najzanimljivijim iskustvima izdvojio se komentar zaposlenika privatne transportne tvrtke u Zagrebu. Radi kao disponent, odnosno organizira domaću distribuciju, a tvrdi da mjesečno zarađuje 2500 eura.

„Radim ponedjeljak – petak, 8–16 sati, ured fino na toplom, imam 2500 eura plaću. SSS. Zagreb. Nikakvog iskustva nisam imao za to, jednostavno trebaš imati sreće”, napisao je.

Objasnio je da mu to nije bila početna plaća, nego iznos do kojeg je došao nakon deset godina rada u istoj tvrtki.

Na pitanje koliko mu posla zapravo ostaje tijekom radnog dana, odgovorio je da efektivno radi oko dva sata od osam sati, a ostatak vremena raspored mu omogućuje da bude fleksibilan.

Budući da se bavi domaćom distribucijom, vozači su uglavnom gotovi do kraja njegova radnog vremena, pa nema mnogo poziva nakon 16 sati. Poslodavac mu, kaže, dopušta i povremeni raniji odlazak ili obavljanje privatnih obveza, pod uvjetom da posao bude odrađen.

Tvrdi i da tijekom radnog tjedna uspijeva tri puta otići u teretanu.

„Deset godina nemam osjećaj uopće da idem na posao. Ponedjeljak, petak, subota, nedjelja, tako mi je svejedno koji je dan”, opisao je svoje iskustvo.

Jedan od komentatora zaključio je da je pronašao iznimno rijetko radno mjesto.

„Uletio si u jackpot”, napisao mu je.

A koliko je zadovoljan, najbolje je sažeo u duhovitom komentaru: „Ja kad se probudim prvo kažem: Dragi Bože, hvala ti što radim u toj firmi, i tek onda ljubim ženu i djecu.”

Od autoservisa do gradilišta: plaće od 1200 do 2000 eura

Dobre primjere našli su i među zaposlenicima u tehničkim i obrtničkim zanimanjima.

Jedan radnik u autoservisu, koji je naglasio da nije mehaničar, naveo je da zarađuje 2000 eura, radi od 7 do 15 sati od ponedjeljka do petka i ne radi blagdanima. Uz to ima povoljnije uvjete servisiranja vlastitog automobila.

Kalkulant u građevinskoj tvrtki u Zagrebu prijavio je 1800 eura uz jutarnje radno vrijeme tijekom radnog tjedna.

Radnik koji montira ventilaciju na gradilištima naveo je plaću od 1600 eura za rad od 7 do 15 sati, dok je autolimar prijavio 1200 eura plaće i dodatnih 200 eura za prijevoz i obrok.

Jedan zaposlenik sa srednjom stručnom spremom koji radi u projektiranju zarađuje 1300 eura neto, uz bonus od 350 eura i službeni automobil. Radi od 8 do 16 sati.

Javio se i odgojitelj s pet godina fakulteta koji radi u jutarnjim i popodnevnim smjenama, a mjesečno prima 1600 eura.

Cjevar zarađuje 2200 eura, a radi u svom gradu

Posebno se raspravljalo o kvalificiranim radnicima poput bravara, cjevara i zavarivača. Jedan cjevar napisao je da trenutačno u Hrvatskoj zarađuje 11 eura po satu, a uz 200 radnih sati mjesečno dolazi do 2200 eura.

„Radim sad u Hrvatskoj za 11 eura sat u svom gradu, 200 sati, 2200 eura, i lagano bez stresa sam na poslu”, napisao je.

Priznao je da je posao fizički zahtjevan i prljav, ali smatra da se dobra primanja mogu ostvariti uz iskustvo, poznavanje tehničkih nacrta i spremnost na terenski rad.

Upravo su takvi komentari pokazali da formalna razina obrazovanja nije jedini čimbenik koji utječe na plaću. Važni su i specijalizacija, iskustvo, potražnja za određenim zanimanjem te konkretni uvjeti kod poslodavca.

„Nije istina da sa SSS-om nema dobro plaćenog posla”

Dio komentatora smatrao je da je CNC operater sa zaradom od 2000 do 2200 eura već u povoljnom položaju.

„Ti imaš odličnu plaću za SSS. Da opet tražiš posao, ja mislim da ne bi ni 1500 dobio”, napisao mu je jedan korisnik.

Drugi se s time nisu složili. Jedan zaposlenik u prodaji naveo je da je sa srednjom stručnom spremom ranije zarađivao 2300 eura, a zatim prešao na posao na kojem prima 2500 eura, uz bonuse i službeni automobil.

„To su gluposti da nema dobro plaćenog posla sa SSS. U biti, kod mene u prodaji nije bitno koju školu imaš, već kakav si u tome i kakva poznanstva imaš”, poručio je.

Rasprava je tako ponudila vrlo različite odgovore na pitanje koliko se u Hrvatskoj može zaraditi uz klasično radno vrijeme. Od medicinske sestre koja nakon pet godina fakulteta prima 1300 eura do zaposlenika u transportu s plaćom od 2500 eura i velikom fleksibilnošću, iskustva pokazuju da visina primanja ne ovisi samo o obrazovanju ili broju odrađenih sati.

Za autora objave, međutim, glavno pitanje nije može li pronaći posao2 na kojem će zaraditi više. Već zarađuje dovoljno da bi, barem prema vlastitim riječima, mogao prihvatiti i manju plaću. Ono što traži jest nešto što se u raspravi pokazalo gotovo jednako važnim kao novac: redovito radno vrijeme, slobodni vikendi i više vremena za život izvan posla, piše dnevno.hr.