Hoće li sjednice Ustavnog suda napokon postati javne? Suci otvaraju pitanje koje je zatvoreno od 2003.

Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić sazvao je za ponedjeljak, 16. studenoga, sjednicu na kojoj bi ustavni suci trebali postići dogovor o tonskom snimanju, ali i otvaranju ustavnosudskih sjednica javnosti.

Prema pozivu koji je u utorak ujutro objavljen na internetskoj stranici suda Staničić je predložio raspravu o Nacrtu pravilnika o tonskom snimanju sjednica, stručnih sastanaka i sjednica vijeća Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Kao druga točka dnevnog reda navedena je “rasprava o otvaranju (dijela) sjednica Ustavnog suda javnosti”.

Troje sudaca Ustavnog suda Andrej Abramović, Sanja Bezbradica Jelavić i Lovorka Kušan su krajem listopada medijima ustvrdili da ne žele sudjelovati na sastancima i sjednicama koje se nezakonito tonski snimaju.

To je izazvalo i oštre političke reakcije – od premijerove opaske da se radi o opstrukciji rada sudaca koje je predložila lijeva oporba do sukoba parlamentarne većine i manjine. Istovremeno zbog nemogućnosti dogovora vladajućih i oporbe o imenovanju tri ustavna suca za čiji je izbor potrebna dvotrećinska saborska većina to tijelo radi u krnjem sastavu s 10 umjesto 13 sudaca.

Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić ranije je priopćio da je snimanje uvedeno nakon nesuglasica oko sadržaja zapisnika sa sjednica.

Ustvrdio je i da su svi suci znali za nabavu opreme i početak snimanja 1. listopada te da je smatrao kako postoji suglasnost svih sudaca. Pritom je pozvao Hrvatski sabor da bez daljnjeg odgađanja izabere troje nedostajućih sudaca tog suda.

Od travnja kada je Ustavni sud pao na 10 članova formirana su privremena vijeća na razdoblje od 24 tjedna ili do izbora novih sudaca.

Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu ta vijeća, primarno odlučuju o pojedinačnim pravnim stvarima i ustavnim tužbama građana, rasterećujući tako plenarnu sjednicu svih sudaca.

Nagomilani neriješeni predmeti

Zbog krize u radu Ustavnog suda, u javnost je izašao i podatak o velikom broju nagomilanih neriješenih predmeta, koji se navodno broje u stotinama.

Odgovarajući na tvrdnje da njihovo protivljenje snimanju dovodi do uskraćivanja zaštite ustavnih prava građana, troje sudaca koji su odbili sudjelovati na snimanim sjednicama podsjetili su da suci Ustavnog suda građanima prije svega jamče da su o njihovim ustavnim tužbama odlučili u postupku koji je proveden na zakonit način.

Ključno pravilo rada Ustavnog suda je da vijeća mogu odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu. Ako se u vijeću ne postigne stopostotna suglasnost ili ako predmet ima širi društveni značaj, slučaj se automatski prebacuje na sjednicu svih sudaca Ustavnog suda.

Vijeća tako primjerice nikada ne odlučuju o ustavnosti zakona što je isključiva nadležnost cijelog suda na plenarnoj sjednici.

Upravo bi te plenarne sjednice, po mišljenju dijela sudaca i udruga civilnih društva poput GONG-a, trebale biti otvorene za javnost, a o tom će se pitanju raspravljati u drugoj točki dnevnog reda u ponedjeljak.

Sjednice Ustavnog suda na kojima sudjeluju svi suci nisu otvorene za izravnu prisutnost javnosti i novinara još od donošenja Poslovnika Ustavnog suda iz 2003. godine.

Iako Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da je djelovanje suda javno, Ustavni sud je svojim internim poslovnikom iz 2003. odlučio da se ta javnost osigurava prvenstveno javnim raspravama, objavom dnevnih redova, priopćenjima i izvodima iz zapisnika, dok su same radne sjednice na kojima se vijeća i glasa zatvorene za medije.

Poslovnik također navodi da se javnost rada Ustavnog suda ostvaruje objavom odluka u Narodnim novinama, izdavanjem zbirki odluka te održavanjem konferencija za novinare i slanjem priopćenja.