“Očekujemo da će Crna Gora ovom pitanju pristupiti ozbiljno, odgovorno i bez daljnjih odgoda”, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova u izjavama za medije nakon sastanka s predstavnicima tivatskih obitelji u Banskim dvorima.


Grlić Radman je kazao da su predstavnici 51 tivatske obitelji, Krsto Bošković i Vinkov Marović, upozorili na dugogodišnju sporost u rješavanju povrata njihove imovine, odnosno “upisa u katastar i provedbe pravovaljanih sudskih odluka koje traje više desetljeća”.




“(To su) čestice koje su njima bile vraćene. Tu vidimo tu sporost i tu se mora država snažno postaviti jer u Europsku uniju ulaze kao država sa svojim institucijama. To je dobar test (da se vidi) koliko su one učinkovite”, dodao je.


Rekao je da posebno zabrinjava činjenica da su slična pitanja u određenim slučajevima “već bila riješena kod nekih drugih nacionalnosti”, što je nazvao diskriminacijom te istaknuo da je Hrvatska skrenula pozornost crnogorskoj vladi na tu činjenicu.


“To dodatno otvara pitanje jednakog postupanja prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori”, ocijenio je Grlić Radman, dodajući da je riječ o temeljnim civilizacijskim pitanjima vezanim za vladavinu prava i zaštitu manjina čije je rješavanje važan pokazatelj predanosti europskim vrijednostima.


Naglasio je da će Hrvatska nastaviti podupirati europski put Crne Gore, ali da “istodobno očekuje konkretne iskorake u rješavanju otvorenih pitanja od interesa za hrvatsku zajednicu”, za koju je kazao da zaslužuje punopravnu zaštitu i pravedan odnos institucija.


‘Nikada vraćena zemlja’


Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović se govoreći nakon Grlić Radmana složio s njim da se pitanje povrata imovine tiče “elementarnih ljudskih prava” te je Hrvatskoj zahvalio na potpori u misiji s ciljem “opstojnosti hrvatskog naroda u Crnoj Gori”.


Pojasnio je da su crnogorski sudovi neke presude u korist hrvatskih obitelji donijeli prije 30 godina, ali da one nikada nisu sprovedene u djelo.


“Nije nikada vraćena ta zemlja Hrvatima dok je neka druga imovina u Crnoj Gori vraćena”, rekao je i kao primjer, među ostalim, naveo povrat zemljišta građanima albanske nacionalnosti u Ulcinju, za što je kazao da pozdravlja, ali da “želimo da takav tretman bude i za hrvatsku nacionalnu manjinu”.


“Da bi Crna Gora bila punopravna članica (Europske unije), mora riješiti imovinska pitanja. Ne radi se samo o Hrvatima u Crnoj Gori. To će biti dobro kad se riješi, ali bit će dobro prvenstveno i za samu Crnu Goru”:


Istaknuo je da su Hrvati u njegovoj zemlji autohton narod i da su je obogatili svojim “duhovnim i kulturološkim kapitalom”.


Kazao je da je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao i o pitanju zajamčenih mandata za nacionalne manjine u Crnoj Gori te da su mu pružili snažnu podršku u rješavanju tog pitanja, pri čemu je Hrvatsku nazvao “pravim primjerom upravo u tom izbornom segmentu”.


Grlić Radman je u prosincu rekao da je zabilježen “stanoviti napredak” što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj obitelji ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomacije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti “nekoliko obitelji već upisano u katastar”.


Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine obiteljima Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na obitelj Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. prosinca kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.


Povrat imovine hrvatskim obiteljima, jedno je od otvorenih pitanja između dvije zemlje, koja također uključuju odštetu za zatočenike u logoru Morinj, ali i pitanje vlasništva nad školskim brodom “Jadran” na kojima rade povjerenstva koja su formirale vlade dviju država.