Građani sele novac iz oročene štednje, još 100 milijuna eura povučeno u lipnju

Hrvatska narodna banka objavila je podatke o depozitima i kreditima banaka za lipanj, pri čemu se nastavio pad oročenih depozita građana, koji su krajem lipnja ove godine iznosili ravno 10 milijardi eura.

S obzirom na to da su krajem svibnja bili nešto viši od 10,1 milijardi eura, znači da su građani i u lipnju razročili novih oko 100 milijuna eura. Niske kamate i postojana inflacija kućanstva potiču da štednju iz banaka sele u profitabilnije oblike ulaganja, pa se tako bilježi pad oročenja.

Unatoč tome, ukupni oročeni depoziti svih sektora rastu, i to zahvaljujući tvrtkama, koje pak – suprotno – pojačano oročavaju u bankama, te su njihovi oročeni depoziti krajem lipnja iznosili 5 milijardi eura, čime je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 15,7 posto.

Novac na tekućem

Poduzeća očito preferiraju čuvanje sredstava na sigurnim štednim računima u bankama, gdje ipak dobivaju neki povrat na neiskorištenu likvidnost, a mogu, ovisno o roku oročenja, planirati upravljanje njome, za davanja, dugove, plaće…

Govori to o preferencijama tvrtki za likvidnošću, ali i o mogućem strahu od rastućih rizika i neizvjesnosti.

Što se tiče prekonoćnih depozita, odnosno depozita na tekućim i žiroračunima, tu je situacija donekle obratna: kod građana rastu brže nego kod tvrtki. Uglavnom, ukupni depoziti, kada se sva ta sektorska i ročna kretanja uzmu u obzir, rastu, te su na kraju lipnja 2026. iznosili 70,6 milijardi eura. Na godišnjoj razini porasli su za 4,5 milijarde eura.

Detaljnije, u godinu dana depoziti kućanstava porasli su za 2,3 milijarde eura (ili 5,7 posto), a poduzeća za 1,4 milijarde eura ili 8,1 posto. Na kraju lipnja 2026. depoziti kućanstava iznosili su 43 milijarde eura, poduzeća 18,1 milijardu eura, a opće države 7 milijardi eura.

Na koncu lipnja prekonoćni depoziti domaćih sektora iznosili su 51,3 milijarde eura, pri čemu se na kućanstva odnosilo 33 milijarde, poduzeća 13,1 milijardu, a opću državu 3,7 milijardi eura.

Godišnji rast ukupnih prekonoćnih depozita usporio se na 8,9 posto.

Pritom se usporio godišnji rast prekonoćnih depozita poduzeća s 9,8 na 5,5 posto, a ubrzao godišnji rast prekonoćnih depozita kućanstava s 8,7 na 8,9 posto. I tu dolazimo do već spomenutih oročenih depozita gdje su krajem lipnja ukupni oročeni depoziti domaćih sektora iznosili 19,4 milijarde eura, pri čemu su oročeni depoziti kućanstava iznosili tih 10 milijardi eura, a poduzeća 5 milijardi eura.

Zaokret

Na godišnjoj razini, navodi HNB, kod ukupnih je oročenih depozita zabilježen zaokret – iz pada od minus 2,1 posto na kraju ožujka u rast od 1,6 posto na kraju lipnja 2026. Tome je očito pridonio godišnji rast oročenih depozita poduzeća koji se sa 7,8 ubrzao na 15,7 posto, dok se kod oročenih depozita kućanstava usporio s minus 4 posto na minus 3,5 posto.

Na kraju lipnja 2026. ukupni krediti domaćim sektorima iznosili su 53,3 milijarde eura, što je povećanje od 4,9 milijardi eura u odnosu na kraj lipnja 2025. Godišnji se rast ukupnih kredita svim sektorima ubrzao na 10,2 posto.

Po sektorima, na kraju lipnja 2026. krediti kućanstvima iznosili su 28,9 milijardi eura, od čega se 14,5 milijardi eura odnosilo na stambene, a 11,3 milijarde eura na gotovinske nenamjenske.

U odnosu na kraj lipnja 2025. krediti kućanstvima porasli su za 2,9 milijardi eura.

Na godišnjoj razini njihov se rast usporio s 12,7 posto na kraju ožujka 2026. na 11 posto na kraju lipnja 2026. Krediti poduzećima na kraju lipnja 2026. iznosili su 18,5 milijardi eura i u odnosu na kraj lipnja 2025. porasli su za 1,6 milijardi eura.

Na godišnjoj razini rast se kredita poduzećima usporio s 10 na kraju ožujka 2026. na 9,7 posto na kraju lipnja 2026., kao odraz usporavanja rasta kredita za obrtna sredstva (s 10,7 na 10,6 posto) i kredita za investicije (s 12,6 na 9,8 posto), dok se rast ostalih kredita ubrzao, s 5 na 8,5 posto.

Ubrzali krediti za pripremu izvoza

U kategoriju »ostalih kredita« kod građana spadaju minusi, kartice i hipotekarni, te su oni, kao i stambeni i gotovinski, u lipnju malo usporili. S druge strane, »ostali krediti« su jedina stavka kredita poduzećima koja je ubrzala, a odnose se također na prekoračenja po računima, ali i sindicirane i kredite za izvoz. Krediti za investicije, koji obuhvaćaju kredite za građevinu, turizam, poljoprivredu i investicije – usporavaju.