Kurikul je izradila radna skupina sastavljena od nastavnika različitih područja, pedagoga, stručnjaka iz računarstva, predstavnika gospodarstva i CARNET-a, uz suradnju projektnih partnera.




Trenutačno se provodi njegova revizija na temelju rezultata akcijskog istraživanja eksperimentalne provedbe tijekom školske godine 2024./2025., u kojem su nastavnici sudjelovali u praćenju i izradi preporuka. Prilagodbe obuhvaćaju ciljeve, ishode učenja, sadržaje i metode poučavanja.


Iz Ministarstva su za Hinu potvrdili da je od školske godine 2026./2027. planirano proširenje kurikula na sve razrede srednje škole.


Program zasad najčešće provode profesori informatike, matematike i stručnih predmeta, za koje su dostupne dodatne edukacije i webinari “Nastavnici za nastavnike”.


Riječ je o nužnom iskoraku


Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) pozdravlja uvođenje tog predmeta ocjenjujući ga važnim korakom za obrazovni sustav.


Udruga napominje da “AI više nije stvar tehnološkog entuzijazma, već postaje sastavni dio gotovo svakog područja – od medicine i prava do kreativnih industrija i poljoprivrede”.


“Osnovna razina AI pismenosti, u smislu što AI je, a što nije, razumijevanja kako se podaci koriste, kako algoritmi donose odluke i koje su etičke granice tehnologije, trebala bi postati dio opće kulture suvremenog obrazovanja”, ističe izvršna direktorica CroAI-a Lorena Barić.


Dodaje kako Hrvatska time ima priliku razvijati kompetencije u skladu s međunarodnim smjernicama, poput okvira UNESCO-a za razvoj AI znanja.


Najveći izazov – provedba


Prema njezinim riječima, ključni izazov nije sadržaj predmeta nego njegova kvaliteta provedbe, osobito priprema nastavnika.


“AI nije samo programiranje; već se tu podrazumijeva razumijevanje etike, društvenih učinaka, logičkog razmišljanja i kreativnih primjena – naglasak je na interdisciplinarnosti”, kazala je.


Posebno ističe važnost ulaganja u edukaciju nastavnika.


“Jedan dobro osposobljen nastavnik može utjecati na desetke učenika godišnje i potaknuti cijelu školsku zajednicu u iskorak prema digitalnoj i AI pismenosti”, naglasila je.


Upozorava i na pitanje dostupnosti te da bi svi učenici trebali imati jednake prilike bez obzira na opremljenost škole ili mjesto stanovanja.


“Potrebno je osigurati da kurikulum ostane fleksibilan i relevantan jer se tehnologija mijenja brže nego što se planovi mogu prilagoditi”, dodala je Barić.


Prednosti i mogući rizici


Kao glavne prednosti uvođenja kurikula navodi razvoj kritičkog i analitičkog razmišljanja, poticanje interdisciplinarnosti te jačanje konkurentnosti mladih na tržištu rada.


“Učenici kroz taj proces ne uče samo o tehnologiji, nego i o vlastitoj ulozi u društvu koje tu tehnologiju oblikuje”, kazala je.


S druge strane, potencijalni nedostatak vidi se u mogućoj neujednačenoj provedbi između škola.


Upozorila je da bi fragmentiran pristup, uz različite razine podrške i opremljenosti među školama, mogao dovesti do stvaranja “AI jaza”, što se može izbjeći jedino koordiniranim djelovanjem države, obrazovnih institucija, privatnog sektora i udruga.


“AI obrazovanje ne bi smjelo biti shvaćeno kao dodatak postojećem sustavu, nego kao ulaganje u ljude – u nastavnike i učenike koji će sutra odgovorno koristiti i razvijati tehnologije koje već oblikuju svijet oko nas”, zaključuje Barić.