Evo na čemu naši trgovci najviše zarađuju: 'Potrošači su sada vrlo osjetljivi...'

Nakon što od idućeg mjeseca na snagu stupe poskupljenje plina i struje, po ustaljenoj praksi trebao bi uslijediti i val poskupljenja jer se dosad pokazalo da su se povećane cijene energenata prelijevale na krajnju cijenu u maloprodaji.

Odnosno, trgovci su se pravdali da zbog povećanih cijena energenata, odnosno rasta troškova, moraju povećati i cijene proizvodima na policama. No, Vlada i poljoprivredni konzultanti s kojima smo razgovarali ne vjeruju da bi ovoga puta moglo doći do novih poskupljenja, pogotovo ne cijena hrane.

Poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić podsjeća da svi trendovi ukazuju na to da je rast cijena posljednjih mjeseci – pa čak i u uvjetima turističke sezone – dosta usporio te smatra da ako ne dođe do velikih poremećaja na tržištu, da do rasta cijena hrane ne bi trebalo doći.

Energenti i hrana

– Cijene energenata su samo jedan element u kalkulaciji proizvoda i ovo poskupljenje za sada nije toliko da bi trebalo donijeti poskupljenja većine proizvoda. Potrošači su sada vrlo osjetljivi, mislim da će trgovina, a i proizvođači tražiti načine da sami snose dio rasta troškova energije.

To neće biti moguće kod onih proizvoda u kojima je energija jako veliki dio troška njihovog proizvoda. Ali svi će biti jako oprezni s dizanjem cijena i vjerujem da neće doći do masovnog rasta cijena, tvrdi Blažić i dodaje da ove godine imamo i veći broj proizvoda kod kojih su cijene niže nego što su bile u isto doba lani.

Također napominje da se cijene uljarica i žitarica spekulativno određuje na svjetskim burzama, no ističe da su cijene u padu i podsjeća da je na sjevernoj hemisferi bila dobra žetva.

Bivši direktor tvornice ulja Zvijezda i nekadašnji dužnosnik Sekretarijata za tržište i cijene SR Hrvatske, poljoprivredni savjetnik Stipan Bilić poručuje da poskupljenje energenata nema nikakve veze s poskupljenjem hrane jer cijena goriva čini samo od 3 do 4 posto cijene proizvoda.

– Temeljni problem je što ne proizvodimo dovoljno hrane, pa ne stvaramo ni poljoprivredne viškove. Trgovački lanci onda jeftino uvoze hranu, a nama je prodaju skupo jer Europska unija ima višak hrane, a nijedna članica neće smanjivati svoje viškove da bismo mi Hrvati mogli proizvoditi više, pojašnjava Bilić.

Proizvođači nemoćni

U očekivanju hoće li trgovci zbog poskupljenja energenata podići cijene, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja objavila je marže trgovaca u prošloj godini kao i njihovu dobit.

Prema tim podacima, trgovačkim su lancima u prošloj godini prihodi narasli za više od milijardu eura u odnosu na 2022., ili za 16 posto, I iznosili su 7,73 milijarde eura, a razlog vrtoglavom rastu prihoda je svakako inflacija, ali i enormne marže, i to na najosnovnije proizvode!

Prema podacima AZTN-a, trgovci najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima kojima marža iznosi 37,2 posto! Kruh i pekarske proizvode maržom od 37,1 posto u stopu slijede slatkiši.

Svježe voće i povrće našlo se na trećem mjestu po visini trgovačke marže od 29,9 posto, dok je marža na bezalkoholna pića i flaširanu vodu 25,9 posto. Po visini marže slijede perad i jaja, koja prosječno iznosi 24 posto, a istu maržu trgovci zaračunavaju i na elementarne prehrambene proizvode – brašno, šećer, rižu i tjesteninu!

Na meso i mesne prerađevine zaračunava se marža od 23 posto, a na mlijeko i mliječne proizvode 21,4 posto. Odmah se može primijetiti da su trgovačke marže kod pojedinih proizvoda bile i više nego četverostruko veće od stope inflacije tijekom 2023. godine, koja je na razini cijele godine prosječno iznosila 8,4 posto.

U usporedbi s prosječnim maržama u 2022. godini, od osam promatranih kategorija roba, u četiri kategorije bilježi se blago smanjenje prosječne marže, i to na meso i mesne prerađevine, meso peradi i jaja, mlijeko i mliječne proizvode te osnovne prehrambene proizvode, dok se u preostale četiri kategorije bilježi blago povećanje prosječne marže, odnosno kod voća i povrća, konditorskih proizvoda, bezalkoholnih pića i vode te pekarskih proizvoda.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović kaže da su proizvođači tu nemoćni i da se moraju prilagoditi trgovačkim lancima koji imaju svoj fiksni dio marže, zbog čega su neki proizvodi na policama skuplji od 30 do čak 200 posto.

Prema istraživanju GfK-a, rast cijena prosječnih namirnica u posljednje dvije godine iznosio je 29 posto.

HUP: Trgovci ne varaju kupce

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca opravdavaju se da je rast prihoda trgovaca rezultat prenesene inflacije iz 2022. i rasta potrošnje, ali i porasta troškova poslovanja te da to ne znači da je trgovcima ujedno rasla i dobit.

Također navode da trgovci ne varaju kupce jer proizvodnja hrane, kažu, ne počinje u trgovini nego na polju, pa kroz prerađivačku industriju, preko distributera i tek onda dolazi do trgovaca, što znači da u kreiranju cijene proizvoda sudjeluju četiri lanca.

Zvjezdana Blažić procjenjuje pak da neto profit trgovaca, odnosno ono što ostaje vlasniku od prihoda, iznosi tek od jedan do dva posto, uz napomenu da i trgovački lanci imaju velike troškove uz troškove povećane cijene rada.

Prema istraživanju GfK-a, rast cijena prosječnih namirnica u posljednje dvije godine iznosio je 29 posto.