“EU će kupovati plin od SAD-a, ali po tri puta većoj cijeni”

Europska unija se dugo “praćkala u iluziji” da će osnovati neko energetsko tržište, no s obzirom na ozbiljno ratno stanje, došlo se do toga da će plin kupovati od saveznika SAD-a, po tri puta većoj cijeni.

Kazao je i da je zato francuski predsjednik Macron otišao u SAD razgovarati s američkim predsjednikom Bidenom. “Ustvari, moliti iz pozicije slabijeg partnera za razumijevanje i milost”, ocijenio je Milanović.

Rekao je da je potrošnja električne energije po stanovniku pokazatelj strukture ekonomije, pri čemu govori o prisutnosti odnosno nedostatku industrije. Ustvrdio je da u Hrvatskoj “nema industrije”, dok je u nekim i manje razvijenim državama, primjerice Srbiji, ta potrošnja po stanovniku značajno veća.

Milanović je uvjeren i da će euro biti dobar za Hrvatsku, s obzirom da je izrazito uslužna ekonomija.

No, više industrijski orijentirane ekonomije, poput talijanske, koja je konkurentnost gradila rušenjem tečaja lire, euro je “potisnuo”. Posljedice su pad proizvodnje i konkurentnosti, pa je primjerice automobilska industrija danas tamo svedena na “ostatke ostataka”.

Milanović je kazao i da Mađarska ne ulazi u eurozonu “iz emotivnih, a ne racionalnih razloga”, a posljedica tog može biti i ta da će forinta za godinu dana izgubiti na vrijednosti 30 posto prema euru, što znači da će mađarski turisti imati manje novca za trošenje u Hrvatskoj

Kada je riječ o gospodarstvu, Hrvatska je praktički ovisna o situaciji u Europi, poglavito Njemačkoj. “Kako bude njima, bit će i nama”, ocijenio je Milanović, dodajući da se  zbog preskupe energije tamo proizvodnja već nalazi u problemima.

No, nismo mi koji taj problem možemo riješiti, kazao je Milanović, pri čemu je podsjetio i na izgradnju LNG terminala na Krku, što je “dobra stvar”. “No, kako je rekao jedan pjesnik asfalta u Zagrebu, uloge su odavno podijeljene i svatko ide svojim putem”, citirao je Milanović na kraju stihove pjesme “Teško vrijeme” Branimira Štulića iz Azre.

Ulazak Hrvatske u šengen i eurozonu

S obzirom na ratno stanje u Europi, slovenski predsjednik Borut Pahor složio se sa zaključkom da živimo u veoma nesigurno i nepredvidljivo vrijeme.

Pahor, koji završava svoj drugi mandat na mjestu slovenskog predsjednika i kojem je ovo posljednji državnički posjet, istaknuo je da Slovenija živi u susjedstvu četiri zemlje, između ostalog i Hrvatske, s kojima ima uređene i prijateljske odnose s visokom razinom povjerenja.

S obzirom da živimo u globaliziranom svijetu, na koji utječe i rat u Ukrajini, Pahor je poručio da Hrvatska i Slovenija prvenstveno trebaju voditi računa o dobrim odnosima među susjedima, odnosno zemljama u regiji.

Unaprijed se ne može predviđati kada će doći do krize, čega je zadnji primjer i rat na istoku Europe, ustvrdio je Pahor, poručivši da gospodarstva, kako bi na takve krize bila spremna, moraju biti konkurentna, otvorena i elastična, sa što manjim uplitanjem države.

Također, Pahor je ocijenio da će skori ulazak Hrvatske u šengen i eurozonu imati pozitivne efekte i na slovensko gospodarstvo te da će dodatno ojačati suradnju dviju zemalja.

To je apostrofirao i predsjednik Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba Saša Muminović, koji je istaknuo da je robna razmjena između dviju zemalja u 2021. dosegnula rekordnih 5,6 milijardi eura, a izgledi za ovu godinu su još i bolji.

Pritom, Hrvatska je Sloveniji peti vanjskotrgovinski partner, a Slovenija Hrvatskoj treći, rekao je Muminović, dodajući da su si Hrvatska i Slovenija međusobno najvažnije investicijske destinacije jer svaki treći euro ulaganja iz jedne od zemalja ide u onu drugu.

Poručio je i da je slovensko-hrvatska suradnja u zelenoj tranziciji predstavlja pravi put za gospodarstva dviju zemalja.