Državni vrh zajedno sudjelovao u komemoraciji u Jasenovcu

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su položili ruže, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti, preživjela zatočenica Nevenka Končar i članovi obitelji stradalih odali su u nedjelju počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac.

Prethodnih godina predstavnici židovske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, prošle godine to je učinio i predsjednik Republike Zoran Milanović, a ove je godine na komemoraciji u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora bio cijeli državni vrh, zajedno s predstavnicima svih manjina te predstavnicima antifašista.

Pred kraj Drugog svjetskog rata, rano ujutro, 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz koncentracijskog logora u koji su ustaške vlasti zatvarale i u njemu ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih, među kojima je najviše bilo Srba (47.627), Roma (16.173) i Židova (13.116). Ubijeno je 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dijete do 14 godina.

Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković s izaslanstvima.

Počast su odali predstavnici obitelji stradalih, predstavnici Koordinacije židovskih općina u RH predvođeni predsjednikom Koordinacije Ognjenom Krausom, Saveza antifašističkih boraca i antifašista predvođeni Franjom Habulinom i bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, Srpskog narodnog vijeća predvođeni saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem te Saveza Roma u RH “Kali Sara” predvođeni saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem i predsjednicom Saveza Suzanom Krčmar.

Komemoraciji su nazočila i izaslanstva veleposlanstava u Hrvatskoj, među njima i izraelskog, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova.

U sklopu komemoracije, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, uz prigodni glazbeni program u kojem je, tradicionalno, izvedena i zborska arija “Va, pensiero” iz opere “Nabucco” Giuseppea Verdija, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, katoličkih i islamskih vjernika.

Negacija ljudskosti

Uoči komemoracije u Jasenovcu u povodu 78. obljetnice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora predsjednik SDP-a Peđa Grbin i Sandra Benčić (Možemo) ocijenili su kako se u Hrvatskoj i dalje relativiziraju zločini tog režima i ne čini dovoljno po pitanju povijesnog revizionizma.

“Ono što se ovdje događalo od 1941. do 1945. bilo je strašno. Negiralo se ljudskost i pokazalo kako je malo potrebno da od ljudi postanemo životinje koje ubijaju, muče i zatvaraju druge, samo zato što su drugačiji – jer su druge nacionalnosti, vjere, političkog stava”, izjavio je Grbin u Jasenovcu.

Istaknuo je kako se sve može dogoditi ponovno ako ne njegujemo sjećanje te se pravimo da je ono nebitno.

“To je minimum koji dugujemo ne samo žrtvama ustaškog logora Jasenovac i onima koji su 1945. ustali da spase svoj goli život i pobjegnu odavde. To je naša obveza i dužnost”, rekao je Grbin.

Najavio je da će SDP pokrenuti inicijativu da se promijene nazivi u općinama i gradovima gdje još uvijek postoje ulice, trgovi i druga mjesta koja nose imena po osobama i događajima iz ustaškog režima.

U Hrvatskoj još uvijek prisutna potreba relativiziranja ustaških zločina a jedan od načina na koji se to mogli ispraviti prošli tjedan, a što je propušteno, jest da kao se kao društvo odredimo kako ćemo tretirati ustaško znakovlje i pozdrav, kazao je Grbin

Naš stav je da to mora biti riješeno kroz kazneni zakon jer povećanje prekršajnih kazni kroz prekršajni zakon nije dovoljno. Povećanje novčane kaznene znači ništa i nije presudno, nego postupanje tijela koja bi trebala pokretati te postupke a koja su, smatra Grbin, posljednjih godina pala na ispitu.

“Vlada apsolutno ne čini dovoljno. Zato je i dvolično što Hrvatska u ovom trenutku predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. jer sve što bi trebali napraviti na čelu te organizacije, i što bi trebali nagovoriti druge, mi kod kuće nismo spremni. Upravo zbog Vlade i onog tko je na čelu”, rekao je Grbin.

Benčić: Važno je da smo danas svi zajedno

Saborska zastupnica stranke Možemo Sandra Benčić izjavila je kako je važno da su se danas svi okupili na zajedničkoj komemoraciji u Jasenovcu.

“Važno je da smo danas svi ovdje zajedno, da bez obzira na desetljeća koja prolaze ne zaboravljamo na žrtvu tih ljudi i kakve je naravi bio režim koji je pobio desetke tisuća ljudi samo zato što su bili druge nacionalnosti, boje kože ili politički nepodobni”, izjavila je Benčić.

“Važno je da se toga prisjetimo jer smo u prošlotjednoj raspravi u Saboru vidjeli da u Hrvatskoj još uvijek postoje političke opcije kojima je ustaški režim prihvatljiv, koje smatraju da ga ne treba osuđivati, koje smatraju da fašističke, nacističke i ustaške simbole i pozdrave ne treba kažnjavati”.

Takvi postoje i u znanstvenoj zajednici jer imamo pokušaji revizionizma onoga što je istina i naša povijest, dodala je.

“Zbog toga smo vrlo glasno i snažno stali u obranu antifašističkih vrijednosti, ali i u obranu osnovnih civilizacijskih vrijednosti kada smo se založili za to da se strože kažnjavaju fašistički pozdravi, nacističkoi ustaško znakovlje. Kada smo tražili prošli tjedan da ne samo prekršajni, nego i kazneni zakon jasno propiše da nije dozvoljeno i prihvatljivo i da se neće u ovom društvu tolerirati bilo kakvo veličanje fašizma, nacizma ili ustaštva”, rekla je Benčić.

Smatra važnim mladim generacijama govoriti što se ovdje u Jasenovcu dogodilo, što je ustaški režim bio, te da Hrvatska država sa tim režimom nema veze i da na njemu nije nastala, nego dapače, da je nastala na tekovinama antifašizma koji je taj ustaški režim pobijedio.