Riječ je o žalbama državnih službenika koji nisu zadovoljni odlukama svojih poslodavaca, odnosno državnih tijela u kojima rade, pa se potom žale Odboru kao drugostupanjskom tijelu.




Od 1133 žalbe, njih 1054 odnosi se na upravne predmete, odnosno žalbe na prvostupanjska rješenja, što je u odnosu na 2024. godinu povećanje za više od 30 posto.


U drugoj kategoriji, koja se odnosi na neupravne predmete, zaprimljeno je 79 žalbi, što je pad u odnosu na 2024., kada je takvih predmeta bilo 108.


Najviše žalbi zbog rasporeda na radno mjesto i polaganja državnog ispita


Prema Izvješću o radu Odbora državni službenici najviše su se žalili na raspored na radno mjesto (372), zatim na rješenja o obvezi polaganja državnog ispita (341) te ocjenjivanje državnih službenika (123).


Najveći broj žalbi, njih 609, odnosio se na žalbe državnih službenika i namještenika zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova.


Na drugom mjestu po brojnosti žalbi bili su sudovi, a na trećem Ministarstvo financija, odnosno Carinska i Porezna uprava.


S druge strane, ni jednu žalbu nisu poslali državni službenici i namještenici zaposleni u Hrvatskom saboru, Sigurnosno-obavještajnoj agenciji (SOA) te Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.


Po jedna žalba stigla je od službenika i namještenika iz državnih ureda za reviziju, za intelektualno vlasništvo i mjeriteljstvo, Agencije za zaštitu osobnih podataka, Državnog hidrometeorološkog zavoda, te ministarstava regionalnog razvoja i hrvatskih branitelja.


Stopa razrješenja


Odbor za državnu službu tijekom 2025. riješio je 894 predmeta, a upravni spor protiv njegovih odluka pokrenut je u 71 slučaju. Drugim riječima, tek osam posto podnositelja žalbi nije bilo zadovoljno donesenom odlukom.


Ti su predmeti završili na sudovima koji su u tek jedan posto presuda riješili spor suprotno od odluke Odbora.


Odbor za državnu službu neovisno je tijelo koje odlučuje o žalbama državnih službenika na odluke njihovih poslodavaca, odnosno državnih tijela u kojima rade, dok kontrolu zakonitosti njegovih odluka provode upravni sudovi i Visoki upravni sud Republike Hrvatske.


Odbor ima osam članova koji se biraju na mandat od pet godina, a moraju biti diplomirani pravnici odnosno magistri prava te imati status državnih službenika.


U izvješću se upozorava i na manjak administrativnih kapaciteta jer administrativne poslove obavlja samo jedna službenica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, što se navodi kao nedostatno za kontinuirano i kvalitetno obavljanje poslova.