Država još uvijek čeka. Zagreb i Rijeka planiraju samostalno u škole uvesti spolni odgoj učenika

Dok je posljednje istraživanje HZJZ-a o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih pokazalo poraznu praksu učestalog stupanja tinejdžera u nezaštićene spolne odnose pod utjecajem alkohola i droga, učenici svjedoče o tome da je edukacija o tom segmentu ljudskog zdravlja u školama apsolutno nedostatna.

– U osnovnoj školi učili smo nešto osnovno o načinima kontracepcije. Sjećam se da smo imali slike i nazive kontracepcijskih sredstava, to je nešto što naštrebaš za ispit. Rečeno je da postoje četiri vrste kontracepcije, da se mogu uzeti tablete, ali ništa više o njima, da postoji spirala, muški i ženski kondom, i to je to.

Segmenti zdravlja

U srednjoj školi je bilo slično, ništa šire nego u osnovnoj školi. Spominjale su se i spolno prenosive infekcije, samo jednom u četiri godine, a učili smo to otprilike kao što smo učili vrste stabala u Hrvatskoj – koje sve vrste infekcija postoje, i to je to, prepričava maturantica Marina sadržaj informacija o spolnosti koje je dobila tijekom dosadašnjeg obrazovanja. Spolni odgoj u školama definitivno je nedovoljan, smatra, a većinu informacija o takvim temama prikupila je na internetu ili od svojih prijateljica.

U obrazovnom sustavu spolni je odgoj danas zastupljen u međupredmetnoj temi »Zdravlje«, zamišljenoj tako da se provodi kroz više predmeta i obuhvati različite segmente zdravlja. Za teme seksualnosti tu, očito, nema mnogo mjesta.

– Na nacionalnom nivou imamo međupredmetnu temu »Zdravlje« koja se niti provodi, niti se dotiče svih tema koje su važne za seksualnost i reproduktivno zdravlje. Imamo nešto malo takvih tema u biologiji, ali to se sve uglavnom svodi na reprodukciju, heteroseksualnost… Malo se time bavi i vjeronauk, dakle ono što je u školama je nedostatno, neadekvatno, nekvalitetno, tvrdi Nataša Bijelić iz udruge CESI koja je nedavno pokrenula kampanju za uvođenje seksualne edukacije u zagrebačke škole. Da srednjoškolci u Hrvatskoj nemaju pristup sveobuhvatnom seksualnom obrazovanju, što ima negativne posljedice po njihovo zdravlje, argumentiraju, među ostalim, podatkom da je u 2022. godini zabilježeno 656 poroda adolescentica od 15 do 19 godina, dok je 186 djevojaka do 19 godina abortusom prekinulo neželjenu trudnoću.

Prva kampanja CESI-ja iz 2021. godine završila je neuspjehom, a resorno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo do znanja da ne planira uvođenje seksualne edukacije u škole jer je za njih ono što danas postoji u školama posve dovoljno i adekvatno. Budući da na nacionalnom nivou nema interesa niti volje da se spolni odgoj uvede u škole, CESI je krenuo sa zagovaračkom inicijativom prema Gradu Zagrebu te su i dobili pozitivan odgovor jer se u glavnom gradu priprema plan uvođenja izvannastavnog programa Zdravlje, koji će obuhvatiti i seksualnu edukaciju. Drugim se lokalnim vlastima nisu ni obraćali cijeneći da je jedino u Zagrebu na vlasti progresivna opcija koja razumije važnost ove teme. »Nema smisla ići u lokalne sredine gdje su HDZ ili SDP na vlasti«, smatra Bijelić. U Zagrebu bi spolni odgoj, kaže, trebao biti izvannastavna aktivnost koju će provoditi posebno educirane osobe, koje su motivirane i žele to raditi. To nikako ne bi smjela biti prisila za nastavnike ili način za popunjavanje satnice, dodaje.

Nastavno osoblje

Sličnu su kampanju provele i četiri riječke udruge, PaRiter, SOS Rijeka, Delta i LORI. Istraživali su potrebe učenika, roditelja i nastavničkog osoblja za uvođenje cjelovite seksualne edukacije.

– Nas rezultati istraživanja HZJZ-a uopće ne iznenađuju. Srednjoškolci svakako osjećaju potrebu da se više o tome uči u školi, njihovi roditelji također su za to, a nastavno osoblje osjeća da im treba neka vrsta podrške u edukaciji, jer su i oni preopterećeni, treba naći pravi način kako bi se to uvelo, kaže Petra Čargonja iz udruge PaRiter. Iz rada na terenu, kaže, znaju da u neke srednje škole dolazi udruga studenata medicine da bi predavala osnovne stvari o kontracepciji i spolnosti, što je dovoljan pokazatelj da takvo obrazovanje u školi ne postoji. »Ne dobije se čak ni neka baza informacija za koju bi rekli da postoji, o kontracepciji i spolno prenosivim infekcijama, a kamoli druge teme koje se tiču pristanka, međuljudskih odnosa, kako odgovorno donositi odluke…«, kaže Čargonja.

Tijekom kampanje u tri su županije – Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj i Varaždinskoj županiji – zagovarali uvođenje seksualne edukacije, ali do toga je, kažu, još dalek put.

– Ne postoji plan na nacionalnoj razini, tako da je na svakoj županiji zasebno da vidi može li što na svom području. Primorsko-goranska županija je tu najbolja, Grad Rijeka je pokrenuo razradu kurikuluma za zdravstveni odgoj što bi bio neki prvi korak. Ali to bi trebalo ići s nacionalne razine, da se pokaže politička volja za to, zaključuje Čargonja.

Tek 13 posto sadržaja kurikula o spolnosti

Prema istraživanju koje su provele četiri riječke udruge, PaRiter, SOS Rijeka, Delta i LORI, u školskim kurikulumima je od 1.250 pronađenih sadržaja šire povezanih s cjelovitom seksualnom edukacijom samo 13 posto specifično vezano uz seksualni odgoj, pri čemu srednje škole imaju veći udio specifičnih sadržaja, oko 20 posto, a osnovne škole tek šest posto.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nismo dobili odgovor na naše pitanje planira li se mijenjati postojeći oblik obrazovanja učenika o spolnosti, odnosno razmišlja li se o uvođenju cjelovitog spolnog obrazovanja u škole.