Dobronić u Saboru podnosi izvješće o stanju sudbene vlasti

Foto: Davor Kovačević/NL

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić danas na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe podnosi izvješće o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. godinu. Brojni članovi odbora na početku su zatražili stanku, dok je Vesna Nađ izrazila ogorčenje što sjednici ne prisustvuje ministar pravosuđa.

“Stanje u sudstvu je katastrofalno. Krivo je Ministarstvo, kriva je država”, rekla je.

Dobronić je na početku podsjetio da je s početkom pandemije porastao priljev predmeta.

“To je oko milijun i 300 tisuća novih predmeta. Sudovi su riješili neznatno manje od tog broja. Dijelom je to zbog problema koji je izazvao covid, a onda su sudovi imali problema u organizaciji rasprava jer se u mnogim slučajevima sudnice toliko male da se nije mogao poštovati razmak. Unatoč tome se radilo, ali u smanjenom obliku.
Broj sudaca se svake godine smanjuje. Dio njih odlazi u mirovinu. Što se tiče dobne strukture sudaca, nijedan nije mlađi od 30 godina. Mislim da bi trebalo inzistirati da se poboljšaju neke stvari kod pravosudnih ispita iako ide dosta dobro”, rekao je Dobronić, prenosi N1.

Navodi i da se broj predmeta postupno smanjuje, unatoč kontinuiranom “zatrpavanju”.

“Dijelom je to sistemske naravi – ako imate probleme s CHF kreditima, to je najmanje 100.000 predmeta pred Općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znantno bolja. No, puno je različitih uzroka sistemske prirode.

Što se tiče brzine rješavanja, na razini županijskih sudova ostvaren je značajan napredak i tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija – sustav po kojem se žalbe raspodjeluju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su Županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo.

Na Visokom trgovačkom sudu značajno se smanjio broj neriješenih predmeta pa su i oni sad dosta brzi u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo na uštrb kvalitete, no to će biti glavni zadatak u razdoblju nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta”, dodao je.

Dobronić ističe kako situacija još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim tako i trgovačkim.

“Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema i to su razlozi dijelom povijesni jer tamo dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je taj da na vrijeme nisu dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja.

Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema. Može se reći za specijalizirani Visoki prekršajni sud, odnosno suce, tu postoji sistemski problem na razini prvog stupnja.

Od 2019. su prekršajni sudovi ukiniti i spojeni s općinskim pa su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca i prebacivali ih na druge odjele pa je to, logično, rezultiralo time da je smanjena efikasnost u dovršavanju predmeta”, ustvrdio je Dobronić, dodajući da se smanjuje broj starih predmeta.

Išlo bi, nastavio je, još bolje kad bi se sucima to više vrednovalo jer u takve slučajeve treba uložiti više energije, piše N1.