Dnevnica vozača kamiona u Hrvatskoj 30, u BiH 50, u Sloveniji 80 eura: 'To je potpuno neobjašnjivo'

Cestovni teretni prijevoz, na koji otpada 72 posto ukupnog teretnog prijevoza roba u Hrvatskoj, istovremeno je izložen rastu troškova rada, volatilnosti energenata, regulatornim promjenama i nestabilnim opskrbnim lancima, dok europska industrija i robna razmjena rastu sporije nego prije deset godina. Zbog činjenice da globalna trgovina više ne raste stabilno, nego kroz cikluse šokova, opskrbni lanci postaju skuplji i manje predvidivi, a upravo cestovni prijevoz snosi najveći dio fleksibilnosti i prilagodbe, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca, i naglašava da je najveće ograničenje daljnjeg rasta cestovnog teretnog prijevoza dostupnost radne snage.

Težak život

U Udruzi poslodavaca navode da trošak rada u cestovnom teretnom prijevozu raste stopom od 11,4 posto, dok kontinuirani rast bruto plaća i administrativno povećanje minimalnih plaća radi pritisak na sve ostale platne razrede. Pritom ističu da hrvatska dnevnica za rad na terenu iznosi 30 eura i nije mijenjana od 2019. godine, dok dnevnica u Bosni i Hercegovini istodobno iznosi 50 eura, Sloveniji 80, a Austriji 90 eura i napominju da je »potpuno neobjašnjivo da je dnevnica u Hrvatskoj niža nego u BiH«.

U udruzi Convoy, koja okuplja vozače kamiona iz cijele Hrvatske, su potvrdili da je dnevnica vozača kamiona među najnižima upravo u Hrvatskoj, dok vozačima istodobno rastu troškovi, posebno onima koji su plaćeni po »turama«, a najveći troškovi su im hrana te troškovi života na putu.

– Hrvatska je dosta skupa zemlja pa na hranu otpada najveći dio troškova, na što se nadovezuju troškovi korištenja toaleta i tuširanja pa vozačima samo na higijenu dnevno otpada oko 10 eura plus 15 eura za obrok. Istodobno, plaća vozača kamiona u Hrvatskoj iznosi minimalac plus dnevnice i trebala bi se podići na barem 1200 do 1300 eura jer ljudi napuštaju ovaj posao zbog minimalne prijave, navodi predsjednik udruge Convoy Goran Brumnjak Učkarić dodavši da plaće profesionalnih vozača u inozemstvu iznose i do 4.000 eura.

Iako udruga poslodavaca kao jednu od mjera za povećanje konkurentnosti cestovnog teretnog prijevoza predlaže otvaranje odmorišta uz autoceste tijekom cijele godine, Učkarić napominje da to ne bi puno pomoglo jer na autocestama jednostavno nema dovoljno odmorišta, a ona odmorišta koja su otvorena nemaju uopće tuševe ili ih imaju premalo. Učkarić također navodi da je čest slučaj da se prostor za parkiranje kamiona na odmorištima dodatno smanjuje da bi se na tom prostoru izgradio restoran.

Strani radnici

U Hrvatskoj nedostaje više od tri tisuće vozača kamiona, a u udruzi Convoy napominju da se situacija pogoršava iz godine u godinu jer većina osposobljenih vozača posao traži u inozemstvu zbog većih plaća. Nedostatak voača kamiona ne pogađa samo Hrvatsku, nego i cijelu Europsku uniju, u kojoj prema službenim procjenama nedostaje gotovo pola milijua profesionalnih vozača, a do 2028. godine moglo bi ih nedostajati čak 745 tisuća. Situacija je posebno alarmantna u Njemačkoj gdje nedostaje 130 tisuća vozača kamiona, zbog čega su njemački špediteri apelirali na vladu da poduzme mjere kako bi se smanjio nedostatak vozača kamiona. Velik broj hrvatskih kamiondžija posao je našao upravo u Njemačkoj, kao i u Italiji, Nizozemskoj pa čak i u Kanadi.

– I mi smo u Hrvatskoj upozoravali Ministarstvo prometa na problem kroničnog nedostatka profesionalnih vozača kamiona, ali nas nisu doživljavali ozbiljno. Nedostatak vozača stoga nadoknađujemo zapošljavanjem stranih radnika, najviše Filipinaca i Nepalaca te radnika s područja bivše Jugoslavije, ali to nije dovoljno, upozorava Učkarić.

No, glavni razlog nedostatka profesionalnih vozača kamiona je starenje, upozoravaju u udruzi Convoy. Naime, prosječna dob vozača kamiona u Europi je 47 godina, a kako ih je trećina starija od 55 godina, to znači da će mnogi uskoro otići u mirovinu. U Njemačkoj, primjerice, godišnje u mirovinu odlazi 30 do 35 tisuća vozača, dok se istodobno samo 15 do 20 tisuća novih pojavljuje na tržištu rada.

Poslodavci predlažu sve osim povećanja plaće

Kako bi se poboljšali uvjeti poslovanja, zadržali radnici i osigurala veća otpornost sustava, HUP predlaže niz »relativno lako provedivih mjera«: osim otvaranja odmorišta uz autoceste tijekom cijele godine, predlaže se i suzbijanje nelojalne konkurencije kroz dosljedniju kontrolu kabotaže, radnog vremena vozača, tahografa i sive zone prijevoza uz jednake uvjete pristupa infrastrukturi za sve vozače, povećanje tuzemnih dnevnica i redefiniranje pravila o isplati dnevnica za rad na terenu, poticaje za mlade vozače i programe prekvalifikacija uz smanjenje dobne granice za ulazak u profesiju, uvođenje poticaja za mlade vozače i programa prekvalifikacija, povećanje osobnog odbitka, snižavanje niže stope poreza na dohodak i proširenje poreznih pragova radi povećanja neto primanja zaposlenih u sektoru, ograničenje osnovice za zdravstveni doprinos i vraćanje poticaja za mlade te dodatno uređenje pitanja smještaja mobilnih radnika (na adresi poslodavca) u cestovnom prijevozu.