Crne plombe otišle u povijest, ali pacijente čeka iznenađenje: Za bijele će i dalje plaćati do 80 eura!

Crne amalgamske plombe od 1. srpnja ušle su u povijest, osim u specifičnim okolnostima ako doktor dentalne medicine procijeni da je takva plomba nužna zbog posebnih zdravstvenih potreba pacijenta. Ovu mjeru uvedenu u naše zubarske ordinacije temeljem EU uredbe o živi, kojoj je cilj ukidanje uporabe žive u EU-u, građani su dočekali s odobravanjem. Umjesto takozvanih »crnih« plombi najavljena je ugradnja bijelih plombi o trošku HZZO-a, čak i kad se one ne nalaze na prednjim zubima. U praksi je, međutim, stvar nešto drukčija: korištenje bijele plombe i dalje se plaća ako pacijent želi bijelu kompozitnu plombu kakvu će, prema pravilima HZZO-a, dobiti besplatno na prednjim zubima. Novi materijali koji su uvedeni temeljem primjene EU uredbe estetski ne odgovaraju poznatim nam bijelim plombama pa će i dalje, tko za to ima novca, radije platiti klasičnu bijelu kompozitnu plombu.

Zubar vam, štoviše, najčešće neće ni ponuditi izbor, već staviti kompozitnu plombu i onda je naplatiti. Onaj tko želi besplatnu bijelu plombu mora to zatražiti, ali se prethodno i informirati. U našem slučaju, dobili smo informaciju da besplatna bijela plomba vizualno potpuno odudara od zubne podloge i izgleda »kao cement«. Riječ je o stakleno-ionomernim i hibridnim stakleno-ionomernim cementima, koji imaju dobre karakteristike za zamjenu nekadašnjih amalgamskih plombi, ali ne mogu parirati poznatim kompozitnim bijelim plombama. Istraživanja provedena u europskim zemljama gdje se ovi materijali široko koriste već 20-ak godina pokazuju da su nedostaci staklenoionomera češća otkrhnuća, ograničena otpornost na abraziju i eroziju te čvrstoća ispod vrijednosti za kompozit.

Ključni je problem činjenica da bijeli ispuni ne pokrivaju sve indikacije u kojima se može koristiti amalgam, ističe Irma Šavorić, predsjednica Udruge ugovornih doktora dentalne medicine MODDUS HR. To znači da izbor materijala ne bi trebao biti samo pitanje estetike, nego i konkretne kliničke situacije. Cijena od 30 do 80 eura po zubu, međutim, značajnom dijelu građana bit će odlučujuća kod odlučivanja između dvije vrste bijele plombe koje su sada u igri.

Pravo na besplatnu kompozitnu plombu za sve zube, neovisno o kojem zubu se radi, imaju djeca do 18 godina života, trudnice i dojilje. Za sve ostale građane koji ne žele doplaćivati takve plombe, zdravstvena će blagajna prema najavi Ministarstva zdravstva osigurati od 10 do 12 milijuna eura godišnje.