Petak, 12. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

24 C°

ISTRAŽIVANJE UDRUGE ZIN

Čak 70 posto građana za elektroničko glasovanje

Autor: Hina

21.11.2022. 18:03
Čak 70 posto građana za elektroničko glasovanje

Foto: Patrik Maček/PIXSELL



Udruga ZRIN koju vodi Damir Vanđelić predstavila je podatke iz svog istraživanja, prema kojima čak 70 posto građana želi uvođenje elektroničkog glasovanja, a dvije trećine njih vjeruje i da je uvođenje novog modela moguće bez većih prepreka.


To je inicijativa koju podržavaju mnogi u Hrvatskoj, i koji je već praksa u nizu zemalja, ali preduvjet bi bio donošenje Zakona o elektroničkom glasovanju koji će biti primjenjiv na sve izbore, koji će uvesti elektronički popis birača, definirati instituciju ovlaštenu za provođenje e-glasovanja, definirati civilno povjerenstvo za nadzor te će osigurati anonimizaciju i izbjegavanje dvostrukog glasovanja.


Velike uštede


Na predstavljanju ZRIN-ovog modela, Vanđelić je istaknuo kako bi najveći trošak uvođenja elektroničkog glasovanja bio samo na prvim izborima na kojima bi se uveo, a kasnije bi taj trošak nestao, a uz to otvorena je i mogućnost financiranja cijelog projekta sredstvima iz EU fondova za “digitalnu i zelenu tranziciju”.




On je sasvim konkretno naveo kako bi se troškovi odnosili na razvoj softvera kroz nadogradnju sustava e-građanina, opremanje biračkih mjesta kioscima na oko šest tisuća birališta, edukaciju građana i biračkih odbora, a glavni nositelji aktivnosti bili bi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva te APIS IT.


Na taj način uštedu je moguće postići kroz ukidanje objave zbirnih lista u dnevnom tisku, za što se troši i po nekoliko milijuna kuna, odnosno objavu na webu, ukidanje tiskanja i distribucije glasačkih listića kad se potpuno prijeđe na e-glasovanje, što se procjenjuje na oko 5 milijuna kuna za svake od izbora, i na kraju organizaciju i provedbu informatičke podrške u inozemstvu.


Taj trošak bi narastao za 10 milijuna kuna, no u ZRIN-u ističu da je i to ogromna ušteda jer sada birački odbori s naknadama za članove koštaju po 60 milijuna kuna na svakim izborima.


U istraživanju koje je za ZRIN telefonskom anketom na uzorku od 650 osoba provela agencija Significo, 74 posto ispitanika smatra da će se uvođenjem elektroničkog glasovanja povećati izlaznost na izbore, a preko pola ispitanih drži da bi tako izbori bili i pošteniji, odnosno bolje kontrolabilni.


Pritom skoro svi očekuju da se takva promjena u prvom redu odnosi na smartphone, a ne vide prednost uvođenja digitalnog glasanja na samim biračkim mjestima, jer misle da onda jednako tako mogu zaokružiti i kandidate na klasičnom listiću.


Dobne skupine


Kad se usporedi dosadašnju izlaznost i želja za uvođenjem e-glasovanja po dobnim skupinama, može se vidjeti kako su na izbore češće izlazile osobe starije životne dobi koje ujedno imaju najmanju želju da se uvede e-glasovanje, no ipak gotovo 55 posto populacije starije od 65 godina želi elektronsko glasanje.


– Istraživanje je, među ostalim, pokazalo kako izlaznost na sve vrste izbora raste kako raste dob. Želja za uvođenjem elektroničkog glasanja najveća je u dobnoj skupini 35-44 godine, a najmanja u dobnoj skupini od 65 plus, pri čemu valja imati na umu da prema popisu stanovništva iz 2021. broj građana u ovoj dobnoj skupini čini oko 22 posto ukupne populacije što nije zanemarivo, kaže Valentina Pavlović Vinogradac iz ZRIN-a.


Nedostaje političke volje


– E-glasovanjem, provedenim uz sve potrebne kontrolne mehanizme, postigla bi se dakle potpuna demokratizacija izbornog procesa.


Digitalizacijom želimo doseći transparentnije, nekorumpirano i učinkovitije društvo, kako u javnoj upravi tako i u biznisu i financijama. Ali evo zasad nedostaje političke volje, kaže predsjednik ZRIN-a Damir Vanđelić.