Za Hrvatsku, ovaj koridor ima posebnu razvojnu i geostratešku važnost, osobito za luke Rijeka, Split, Zadar i Šibenik te regije Istre, Primorsko-goranske županije i Dalmacije, kroz jačanje konkurentnosti i gospodarskih potencijala a razvoj Jadransko-jonskog koridora kao dijela osnovne TEN-T željezničke mreže, doprinosi održivijem prometu, diversifikaciji prometnih pravaca i jačanju socioekonomske kohezije, istaknula je Brnjac na panelu posvećenom razvoju Jadransko-jonskog koridora, priopćio je ured zastupnice.


Imajući u vidu potencijalne dobrobiti novog Jadransko-jonskog TEN-T koridora, koji bi povezao Trst, Kopar, Rijeku, Split, Ploče, Bar, Drač i Igoumenitsu te dodatno ojačao veze sa središnjom Europom i Egejskim prostorom, Brnjac je već započela komunikaciju s Europskom komisijom vezano uz korake za njegovo uspostavljanje, napominje se u priopćenju.




Brnjac je istaknula kako Hrvatska može postati ključno logističko i prometno čvorište za distribuciju robe s globalnih tržišta prema srednjoj Europi


U okviru Poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku Brnjac je sudjelovala na panelu „Geoeconomy of Corridors – The Adriatic-Ionian Corridor“, gdje je istaknula stratešku važnost Jadransko-jonskog koridora za povezivanje srednje Europe, jugoistočne Europe i Mediterana te njegovu ulogu u jačanju europske povezanosti, otpornosti i konkurentnosti.


Jadransko-jonski prometni koridor strateški je infrastrukturni projekt Europske unije koji kroz više vrsta prometa povezuje sedam zemalja duž obale Jadranskog i Jonskog mora, od Trsta do Igoumenitse u Grčkoj.


Uz HDZ-ovu zastupnicu Brnjac u Europskom parlamentu na panelu su sudjelovali potpredsjednica Vlade Albanije Albana Koçiu, potpredsjednik Vlade Slovenije i ministar financija Klemen Boštjančič, crnogorski ministar energetike Admir Šahmanović i grčki ministar okoliša i energetike Stavros Papastavrou.


U raspravi je naglašeno kako uspostava integrirane jadransko-jonske gospodarske zone zahtijeva dovršetak ključne infrastrukture, bolju regulatornu koordinaciju, snažnije korištenje europskih financijskih instrumenata te ubrzanje europske integracije, stoji u priopćenju.


Brnjac se također osvrnula na važnost novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU 2028. – 2034., vrijednog gotovo 2 bilijuna eura, kao ključnog okvira za potporu strateškim, prekograničnim i velikim infrastrukturnim projektima u okviru Inicijative.


Kao izvjestiteljica Europske pučke stranke u odboru za regionalni razvoj (REGI) za Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) u sljedećem proračunskom razdoblju,  govorila je o njegovoj ulozi u financiranju projekata Inicijative triju mora.  CEF će, prema prijedlogu Komisije, biti vrijedan čak 81,4 milijardi eura, što je ogromno povećanje u odnosu na 33,7 milijardi eura u tekućem proračunskom razdoblju 2021. – 2027. Od toga je 51,5 milijardi eura namijenjeno za promet, uključujući rekordnih 17,6 milijardi eura za vojnu mobilnost, dok je 29,9 milijardi eura predviđeno za energetiku.


Istaknula je i važnost Europskog fonda za konkurentnost (ECF), najvažnijeg programa novog višegodišnjeg financijskog okvira usmjerenog na globalnu konkurentnost Europske unije, koji zajedno s komplementarnim Obzorom Europa i Inovacijskim fondom ima omotnicu od oko 450 milijardi eura. Brnjac je, kao izvjestiteljica EPP-a u odboru TRAN, zadužena za pregovore o ECF-u. U okviru ECF-a više od 26 milijardi eura namijenjeno je za čistu tranziciju i dekarbonizaciju europske industrije, oko 51,5 milijardi eura za digitalno vodstvo te više od 125 milijardi eura za otpornost, sigurnost, obranu i svemir, navodi se u priopćenju.