“Sigurnost se na brani galamom, megafonima, facebook statusima ni seoskim stražama nego sustavom i strategijama, ulaganjima u tehnologiju i opremu, edukacijom policajaca i prilagodbama zakona svim situacijama i uredbama Europske unije”, rekao je ministar u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.




Cilj ovih izmjena je spriječiti zloupotrebu sustava međunarodne zaštite, istaknuo je Božinović pozivajući se na podatke iz protekle dvije godine. Tijekom 2024. u Hrvatskoj je izraženo 26.776 namjera za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, međutim samo 1.419 tražitelja je formalno podnijelo zahtjev. Takav je trend nastavljen i u 2025., kada je od 14.298 izraženih namjera samo 1.236 tražitelja podnijelo zahtjev.


“Cilj je brže procesirati one osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u Hrvatsku, bez obzira na to što se u tom trenutku nalaze u centru za registraciju migranata, jer će se za većinu njih, poučen iskustvima, pokazati da su njihovi zahtjevi neutemeljeni i da ih treba vratiti u zemlju podrijetla ili u treću zemlju koju su prošli”, rekao je ministar.


Božinović: Demokracija i vladavina prava nisu slabost nego jedini put


Izmjenama zakona želi se također osigurati što lakša integracija u društvo i tržište rada onih koji ispunjavaju sve kriterije za dobivanje međunarodne zaštite. Jedna od novina koju je ministar najavio je i potpisivanje integracijskih sporazuma.


“Sporazum će sadržavati individualni plan integracije kojim će se redovito pratiti njihov napredak u procesu integracije. Međutim, kako bismo potaknuli ispunjenje obveza, uvodi se mogućnost ograničenja nekih socijalnih prava. Naglašavam da se sankcije ne uvode radi kažnjavanja nego radi postizanja ravnoteže između motivacije, odgovornosti i potreba Hrvatske”, poručio je Božinović.


Uzevši u obzir nemire na Bliskom istoku i podatak da je 60 posto stanovnika afričkog kontinenta mlađe od 25 godina, ministar ističe da će se sa potencijalnim migrantskim valom moći nositi samo one države sa uređenim sustavom i procedurama.


“Krijumčari se ne boje galame, ali se itekako boje rada i koordinacija hrvatske policije, Frontexa i Europola. Demokracija i vladavina prava nisu slabost nego naš odabir i jedini put”, rekao je.


Grmoja: Tražitelji azila past će na grbaču hrvatskih ljudi


Zastupnik Mosta Nikola Grmoja naglasio je da će Hrvatska ovim zakonom omogućiti da svi tražitelji azila ”padnu na grbaču hrvatskih ljudi”.


“Šaljem podršku našim ljudima u Plitvicama koji se protive centru za migrante. Svakog se tjedna deportacijskim letovima iz zapadnih zemalja vraćaju migranti koji su se ovdje registrirali, među kojima su oni koji su u tim zemljama detektirani kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti”, rekao je.


“Osam tisuća osoba smo vratili prošle godine u druge zemlje, a primili smo manje od tisuću, a i tih tisuću je među onih osam tisuća vraćenih. Bilo bi dobro izbjegavati tu dramaturgiju straha”, odgovorio je Božinović.


SDP-ova Sabina Glasovac kazala je da je mogućnost gradnje centra za migrante na području bivšeg vojnog aerodroma Željava uznemirila stanovnike Plitvičkih jezera i Korenice. Podsjetila je da država ima obvezu do lipnja ove godine uspostaviti jedan takav centar.


”Stići ćemo sve. Što se tiče konkretne lokacije u Lici, mi smo razgovarali s lokalnim i županijskim vlastima, ne u smislu da je odluka već donesena nego smo otišli vidjeti postoje li infrastrukturni kapaciteti i mogućnosti za centar koji bi bio na samoj granici”, odgovorio je ministar.


Zastupnik stranke DOMiNO Krešimir Čabaj ustvrdio je da Hrvatska treba i mora zaštiti svoju suverenost i homogenost nacionalnog bića. “Apeli da se centri ne otvaraju su razumljivi jer nekontrolirani prelazak granica ostaje gorući problem s kojim ćemo se još dugo suočavati”, ustvrdio je.


Na pitanje zastupnice Centra Marijana Puljak o mogućnostima korištenja umjetne inteligencije, Božinović je kazao da su nedavno predstavljena dva alata koja su usavršili prepoznavanja lica (face recognition) i obradu biometrijskih podataka.