“Radi se o nikad većoj nabavi kada govorimo o vozilima. Naš doprinos da policijski službenici u teškim terenskim i vremenskim uvjetima raspolažu najboljom i najsuvremenijom opremom. Ovo će dodatno osnažiti naše postupanje na granici, a sve u cilju zaštite od nezakonitih prelazaka”, kazao je Božinović nakon primopredaje održane u Ravnateljstvu policije.




Načelnik Uprave za granicu Ravnateljstva policije Zoran Ničeno precizirao je da je nabavljeno 231 vozilo marke ford focus, 184 SUV-ova škoda codiaq, 26 kombija za prijevoz policajaca mercedes vito, 26 kombija za prijevoz uhićenika mercedes sprinter i 10 škoda superb za potrebe mobilne granične policije.


“Riječ je o najvećoj nabavi za potrebe granične policije u vrijednosti 22,3 milijuna eura, od čega je 75 posto financirano sredstvima EU. Zadnja nabava osobnih vozila za graničnu policiju bila je 2018. kada je nabavljeno 60 terenskih vozila suzuki vitara, a koja su danas dotrajala. Završetkom ovog projekta granična policija je osigurala prijeko potrebnu mobilnost u zaštiti granica i sprječavanju krijumčarenja ljudi”, istaknuo je.


Ničeno je dodao da je Ministarstvo unutarnjih poslova u ovom financijskom razdoblju dobilo 156 milijuna eura, ali da je posebnim zalaganjem ministarstva u istom projektnom razdoblju osigurano dodatnih 100 milijuna eura.


Kazao je i da je ove godine u padu broj nezakonitih prelazaka za 47 posto, što s današnjim danom iznosi ukupno  15.298 nezakonitih prelazaka.


“Jedna smo od najaktivnijih zemalja u EU za sprečavanje krijumčarenja. Na današnji dan imamo 1171 uhićenog počinitelja, što je 34 posto manje nego prošle godine i to stoga što je obim nezakonitih prelazaka manji. Ne očekujemo neke velike potrese na migrantskim rutama i nadamo se da ćemo našim radom tu rutu dodatno preusmjeriti iz Srbije prema Mađarskoj, kao što je to bilo i ranije”, nadodao je.


Ničeno je rekao da MUP intenzivno radi i na usklađivanju viznog režima Bosne i Hercegovine te Srbije s europskim viznim režimom kako najveći broj migranata iz Rusije, Turske i Kine, a koji čine 40 posto ukupnog postotka tražitelja azila u Hrvatskoj, ne bi više dolazili izravno na naše granice.