Prema dostupnim podacima, kronične bolesti jetre i ciroza nalaze se među vodećim uzrocima smrtnosti u Hrvatskoj, na osmom mjestu, s udjelom od oko 1,9 do 3 posto svih smrtnih slučajeva. Procjenjuje se i da više od 15 tisuća osoba s hepatitisom B i C nije dijagnosticirano, dok se svake godine bilježi oko 500 novih slučajeva raka jetre.


Stručnjaci upozoravaju da je masna bolest jetre (MASLD/MASH) u porastu te sve češće povezana sa suvremenim načinom života, uključujući nepravilnu prehranu, debljinu i nedostatak tjelesne aktivnosti. Iako u ranim fazama često prolazi bez izraženih simptoma, neliječena bolest može napredovati prema cirozi i hepatocelularnom karcinomu.




Snažan osobni pečat skupu dao je bivši nogometaš i prvi hrvatski hepatitis ambasador Ivan Gudelj, koji je podijelio vlastito iskustvo bolesti zbog koje je morao prekinuti sportsku karijeru.


„Moj život obilježen je prekidom sportske karijere zbog bolesti jetre, ali nakon 37 godina danas mogu reći da sam potpuno izliječen. Najteže nije bila samo bolest, nego stigma – ljudi se povlače, osjećaju odbačeno i često ne žele govoriti o svojoj dijagnozi“, rekao je Gudelj.




Naglasio je kako stigma često dovodi do socijalne izolacije, ali i dodatnih psiholoških problema poput tjeskobe i depresije, zbog čega je, uz liječenje same bolesti, nužno raditi i na edukaciji društva.


„Važno je da se oboljele prihvati bez predrasuda i da se naglasi važnost testiranja, prevencije i cijepljenja, osobito protiv hepatitisa B“, dodao je.


Bolest masne jetre povezana s načinom života


Predsjednica Hrvatskog društva za bolesti jetre Hepatos Tatjana Reić istaknula je kako je cilj skupa jačanje zagovaranja za pacijente i podizanje svijesti o sve većem opterećenju bolestima jetre.


„Bolestima jetre bavimo se već od 2000. godine. Dok su u početku dominirali virusni hepatitisi, danas sve više bilježimo porast masne bolesti jetre povezane s načinom života, nepravilnom prehranom i nedostatkom kretanja“, rekla je Reić.


Dodala je kako bolesti jetre, osim zdravstvenog, nose i snažan društveni teret zbog stigme koja često sprječava pravodobno traženje pomoći.


Na razini Europske unije još uvijek ne postoji jedinstvena strategija za bolesti jetre, upozorila je zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković.


„Riječ je o bolestima koje su u velikoj mjeri preventabilne i povezane s debljinom, konzumacijom alkohola i načinom života. Ulaganje u prevenciju i jačanje primarne zdravstvene zaštite ključno je za rano otkrivanje i smanjenje opterećenja“, istaknula je.


Epidemiologinja Sanja Musić Milanović upozorila je na snažnu povezanost debljine i bolesti jetre.


„Čak 80 posto osoba s nealkoholnom masnom bolesti jetre ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a riječ je o stanju koje se sve češće javlja i kod mlađe populacije. Istodobno, hepatocelularni karcinom, agresivan oblik raka jetre, znatno je češći kod osoba s debljinom“, rekla je.


Dodala je kako se procjenjuje da oko 7,5 tisuća osoba godišnje u Hrvatskoj dobije dijagnozu masne bolesti jetre.


Sudionici skupa naglasili su kako unatoč dostupnim dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima, velik broj pacijenata i dalje ostaje neprepoznat, što dodatno povećava opterećenje zdravstvenog sustava.


Posebnu pažnju građana privukla je mobilna klinika Društva Hepatos postavljena u središtu Zagreba, koja je omogućila neinvazivnu procjenu zdravlja jetre metodom FibroScan, približavajući preventivne preglede široj javnosti.