Banke svaki mjesec Hrvatima nenamjenski odobre po još 100 milijuna eura

kupni krediti građanima iznosili su krajem lipnja gotovo 23 milijarde eura, izračunala je Hrvatska narodna banka. Time su ostvarili rast od skoro 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći udio, gotovo polovina, otpada na stambene kredite koji su rasli po godišnjoj stopi od gotovo 10 posto, ali riječ je ipak o usporavanju, s obzirom na to da su lani rasli još i brže uslijed zadnjeg kruga APN-a, državnih poticaja koji su ove godine izostali.

No, gotovinski nenamjenski krediti, na koje otpada sada već 38 posto ukupnog iznosa svih kredita odobrenih građanima, i dalje ubrzavaju, pa su tako koncem lipnja ove u odnosu na sredinu prošle godine porasli za 14,5 posto ili 1,1 milijardu eura.

Na mjesečnoj su razini, samo u lipnju, pak povećani za 113,2 milijuna eura. Dakle, poslovne banke svaki mjesec građanima odobre oko 100 milijuna eura novih nanamjenskih gotovinskih kredita, što je podatak koji je počeo zabrinjavati i regulatora – Hrvatsku narodnu banku.

Rast plaća

Na ovoliku potražnju za gotovinskim kreditima utjecao je rast nominalnih dohodaka pogotovo u javnom sektoru, pa su u HNB-u nedavno slikovito opisali da građani svaku povišicu od 100 eura »pretvore« u novih 10.000 eura gotovinskog kredita.

Riječ je naravno o tome da kad poraste plaća, poraste i mjesečni kapacitet za otplatu kreditnih rata. Bude li se ovako nastavilo, iz HNB-a su najavili mjere zauzdavanja kreditne potrošnje.

Moguće je da će, s jedne strane, ipak doći do »prirodnog« usporavanja ovog procesa s obzirom na to da se očekuje zauzdavanje procesa rasta plaća, stezanje remena i štednja, s povratnom kontrakcijom u potrošnji i BDP-u.

No, banke su se potrudile da ni preko ljeta ne sjede besposleno, pokrenuvši razne ljetne akcije da bi iskoristile period još uvijek snažne potražnje. Kako ističu analitičari Raiffeisen banke, »još uvijek snažna potražnja odraz je snažnog potrošačkog optimizma u uvjetima rastućih dohodaka, zaposlenosti te popuštanja inflatornih pritisaka«.

A na što građani uopće troše ta silna nenamjenski podignuta sredstva?

– Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, jačanje potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima dobrim je dijelom posljedica potrošnje na trajna dobra, međutim, dio se vjerojatno odnosi na uređenje stambenih nekretnina, kao i za tekuću potrošnju uslijed rastuće potrebe za financijskim pozajmicama s obzirom na prethodni snažan rast potrošačkih cijena, opisuju u RBA-i.

Dakle, prema navedenom, radi se o investiranju u trajna potrošačka dobra, ali nažalost i pozajmicama koje se koriste doslovno za preživljavanje kod građana čije su plaće primjerice ostale iste u uvjetima snažnog rasta cijena.

Polovina zaposlenih ima plaće do oko 1.000 eura pa je prava umjetnost s tolikim ili manjim iznosom podmiriti osnovne životne potrebe, sve skuplju hranu, a kamoli druge stvari.

Ide jesen, pa se očekuju i povećani izdaci za školski pribor, knjige, odjeću itd., što bi opet moglo izvršiti pritisak na kućni budžet, a onda i na potrebu za peglanje kartica i novo zaduživanje.

Kamate »nebitne«

RBA analitičari primjerice očekuju da će se »solidna potražnja za promatranim kreditima nastaviti s obzirom na rastući potencijal zaduživanja u odnosu na prihode«. Tako su, navode dalje, u odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 8,5 posto ili 676,8 milijuna eura.

To pak odgovara ranijem podatku o sto milijuna eura novih gotovinskih kredita svaki mjesec… Što se kamata tiče, one su i nešto više, ali potražnja na njih očito ne reagira.

– Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na nove gotovinske nenamjenske kredite iznosila je u lipnju 6,07 posto, što je više za dvadesetak baznih bodova na godišnjoj razini, ali i manje za 4 bazna boda u odnosu na svibanj.

Istovremeno je prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite iznosila 3,74 posto, što je u odnosu na lipanj prošle godine više za 67 baznih bodova, dok je na mjesečnoj razini zadržana stabilnost, zaključuju u RBA-i.

Minusi u padu

Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 778,8 milijuna eura (3,4 posto ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače ove godine. U lipnju je ponovno zabilježeno smanjenje, za 1,9 posto.

Na mjesečnoj razini pad je iznosio 2,8 posto. Krediti po kreditnim karticama (1,7 posto ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 384,7 milijuna eura (minus 0,2 posto na mjesečnoj razini), a u lipnju je zabilježen pad na godišnjoj razini za 2 posto.

Iako su od kraja prošle godine bilježene pozitivne godišnje promjene, već u svibnju je trend prekinut, navode u RBA-i.