Alarm iz HUP-a: 'Mala poduzeća režu ulaganja, uvođenje poreza na prekomjernu dobit je pogreška'

Iako su investicije poduzeća u prošloj godini porasle na rekordnih 14,4 milijardi eura, investicijski zamah vidljivo slabi jer je lanjski rast od 5,1 posto upola sporiji u odnosu na prosjek razdoblja od 2022. do 2024., a investicijska aktivnost sve je slabija kod dijela poduzeća koja čine okosnicu domaćeg gospodarstva, upozorava se u redovnoj publikaciji Hrvatske udruge poslodavaca »Fokus tjedna«.

Tako su mala poduzeća ostvarila pad investicija za 11,2 posto nakon što su tri godine zaredom imala prosječan rast od 12,2 posto dok su velika poduzeća više nego prepolovila tempo rasta investicija pa u takvim okolnostima prijedlog poreza na tzv. prekomjernu dobit predstavlja pogrešan odgovor na usporavanje gospodarske aktivnosti i inflacijske izazove, upozoravaju poslodavci te tvrde da bi mogao pogoditi upravo poduzeća koja su ulaganjima u tehnologiju, automatizaciju, istraživanje i razvoj povećala učinkovitost i profitabilnost.

Zabrinjavajući pad

– Takva društva nisu nužno povećavala cijene niti ostvarivala korist od tržišnih poremećaja, nego su boljim poslovnim odlukama, dugoročnim ulaganjima, preuzimanjem poslovnih rizika ili skaliranjem povećala marže. Oporezivati rezultat dobrog menadžmenta kao »ekstra dobit« značilo bi poslati poruku da se ulaganje, učinkovitost i poduzetnički rizik naknadno kažnjavaju, poručuju iz HUP-a i navode da je dodatni problem korištenje profitne marže kao kriterija za utvrđivanje tzv. prekomjerne dobiti, iako ona sama po sebi ne govori ništa o stvarnom povratu na uloženi kapital. U HUP-u također podsjećaju da računovodstvena i porezna dobit može porasti iz tehničkih ili vremenski uvjetovanih razloga koji nemaju veze s povećanjem tržišne moći ili »neopravdanim« rastom cijena i pri tom skreću pozornost na činjenicu da se porez na tzv. prekomjernu dobit predlaže u vrijeme kada tvrtke ulažu opreznije, a rast BDP-a usporava.

Posebno zabrinjava što je pad zabilježen u svim glavnim kategorijama ulaganja, od strojeva i opreme do građevine i ostale materijalne i nematerijalne imovine ključne za digitalizaciju i rast produktivnosti, a najizraženiji je kod prijevoznih sredstava. Također zabrinjava što su ulaganja u novu dugotrajnu imovinu praktički stagnirala, a njihov udio u ukupnim ulaganjima pao na svega 37,3 posto što implicira slabiji rast novih kapaciteta. U HUP-u upozoravaju da takva kretanja upućuju na naglo pogoršanje investicijske aktivnosti upravo u dijelu gospodarstva koji čini najveći dio domaće poduzetničke baze.

Tretman paušalaca

Za razliku od malih poduzeća, srednje velike tvrtke su u prošloj godini povećala ulaganja za za 16,4 posto, dok su mikro poduzeća zadržala rast od 10,3 posto. Velika poduzeća, koja nose najveći dio ukupnih ulaganja, također bilježe sporiji rast ulaganja od 5,3, što je manje od polovice prosječnog rasta od 11,7 posto ostvarenog u razdoblju od 2022. do 2024.

Usporavanje investicija pak ide u korak s hlađenjem kreditne aktivnosti poduzeća u ovoj godini. Nakon što su novoodobreni krediti poduzećima u 2025. porasli 2,1 puta, u prva četiri mjeseca 2026. zabilježen je pad od 28,2 posto, pri čemu je rast investicijskih kredita usporio s 50,1 na 9,7 posto, dok su krediti za obrtna sredstva pali za čak 50,9 posto, a u udruzi poslodavaca navode da to sugerira hlađenje investicijskog zamaha.

Kako navode u HUP-u, čak i nakon implementacije najavljenog poreznog povećanja, Hrvatska će imati jedan od najvelikodušnijih poreznih tretmana paušalnih obrtnika u EU. Smatraju da pozornost treba posvetiti kratkoročnom turističkom najmu.

Ukloniti porezne nejednakosti

– Hrvatska već godinama snažno usmjerava kapital prema nekretninama i rentijerskim aktivnostima, dok istodobno produktivni dio gospodarstva bilježi usporavanje rasta investicija. U takvim okolnostima opravdano je preispitati porezni tretman djelatnosti koje ostvaruju značajne prihode uz osjetno povoljnije oporezivanje od rada i poduzetništva, navode u HUP-u i dodaju da bi cilj reforme trebao biti uklanjanje poreznih nejednakosti kroz izjednačavanje poreznog tretmana kratkoročnog i dugoročnog iznajmljivanja, a srednjoročno s općim porezom na dohodak od nesamostalnog rada. HUP zato zagovara daljnje ograničavanje maksimalnog dohotka paušalnih obrta i manji porezni klin na srednje i više plaće.