Program Kulturne rute Vijeća Europe pokrenut je 1987. godine s ciljem promicanja zajedničke europske kulturne baštine, međukulturnog dijaloga i održivog razvoja kroz kulturni turizam. Za razliku od klasičnih turističkih projekata, kulturne rute usmjerene su na očuvanje kulturne i prirodne baštine te razvoj manje poznatih i turistički manje opterećenih područja.


– Riječ je o programu koji povezuje baštinu, kulturu i turizam, ali nije prvenstveno turistički projekt. Njegov je cilj, između ostalog, potaknuti održivi razvoj i usmjeriti posjetitelje prema lokalitetima izvan najposjećenijih turističkih odredišta, objasnila je Hini voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija te predstavnica Hrvatske u programu Kulturne rute Vijeća Europe Tatjana Horvatić.


Strogi kriteriji za dobivanje prestižnog certifikata




Da bi neka ruta dobila certifikat Vijeća Europe, mora zajedničkom temom povezivati najmanje tri države, imati znanstveno utemeljen i razrađen projekt, međunarodnu mrežu partnera te osiguranu financijsku održivost. Certificiranje provodi Europski institut za kulturne rute sa sjedištem u Luksemburgu, a kriteriji su, prema riječima Horvatić, vrlo strogi.


– Nije lako zadovoljiti kriterije prema kojima ruta mora biti pogodna za kulturnu i obrazovnu razmjenu za mlade, razvijati inovativne projekte u području kulturnog turizma i održivog kulturnog razvoja te turističke proizvode u partnerstvu s turističkim agencijama. Predložene rute često ne uspiju dobiti ovaj prestižni certifikat, naglasila je.


Od ukupno 52 certificirane rute, Hrvatska je uključena u njih 20, što je, s obzirom na veličinu zemlje, značajan rezultat.


– To pokazuje da Hrvatska ozbiljno pristupa kulturnoj politici i održivom kulturnom turizmu te da zna koristiti vlastitu baštinu kao razvojni potencijal, rekla je.


Za sada je samo jedna kulturna ruta Vijeća Europe pokrenuta iz Hrvatske – Staza željeznog doba Podunavlja, projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu koji je certifikat dobio 2021. godine. Ruta povezuje arheološke lokalitete podunavskog prostora i promiče razvoj kontinentalnih regija kroz kulturni turizam.


Od totalitarnog nasljeđa do tradicijskog lončarstva


Među zanimljivijim rutama koje uključuju hrvatske lokalitete Horvatić izdvaja rutu ATRIUM, posvećenu arhitekturi totalitarnih režima 20. stoljeća, te Feničansku rutu koja povezuje lokalitete vezane uz pomorsku i trgovačku baštinu Mediterana.


Obje rute provode aktivnosti i u Hrvatskoj. Tako u Labinu, članu mreže ATRIUM, kroz projekt ATRIUM GO! posjetiteljima nude edukativni obilazak lokaliteta iz fašističkog i komunističkog razdoblja uz stručno vodstvo i posebno osmišljene radionice. Istodobno, Feničanska ruta u suradnji s talijanskim turoperatorom organizira grupne izlete koji povezuju upoznavanje Dalmacije s baštinom drevnih civilizacija koje su kroz povijest nastanjivale jadranski prostor.


Kao primjer uspješnog uključivanja Horvatić navodi Petrinju.


– Petrinja je sa svojim tradicijskim lončarstvom vrlo brzo postala član Rute keramike. Sada je umrežena s centrima keramike u Italiji i Portugalu, što je iznimno važno, istaknula je.


Iako kulturne rute posljednjih godina privlače sve više pozornosti, njihova vidljivost među građanima i turistima još uvijek nije dovoljno velika, smatra Horvatić.


Izazov vidljivosti i planovi za pokretanje novih ruta


– Stalno zaključujemo da bi vidljivost programa trebala biti veća. S jedne strane, želimo izbjeći pretjeranu turističku eksploataciju pojedinih lokaliteta, ali s druge strane javnost još uvijek nije dovoljno upoznata s mogućnostima koje kulturne rute nude, rekla je.


Ministarstvo kulture i medija stoga redovito objavljuje informacije o aktivnostima ruta, organizira sastanke hrvatskih predstavnika uključenih u mrežu te izdaje promotivne publikacije.


Hrvatska u budućnosti vidi prostor za dodatno uključivanje u postojeće europske mreže, među ostalim u rute posvećene seobama stoke (Transhumance), secesijskoj baštini (Art Nouveau) te povijesnim vrtovima. Razmatraju se i mogućnosti pokretanja novih ruta iz Hrvatske, među kojima su Ruta neandertalaca i Ruta rimskog nasljeđa.


Horvatić smatra da sudjelovanje u programu Hrvatskoj donosi višestruku korist.


– Pokazujemo da znamo upravljati svojom kulturnom baštinom, razvijati održivi turizam i aktivno sudjelovati u europskim kulturnim politikama. Hrvatska je u programu vrlo prepoznata i cijenjena kao aktivan i pouzdan partner, zaključila je.


Program kulturnih ruta danas okuplja 43 države članice Vijeća Europe, a među najpoznatijim certificiranim rutama nalazi se i Put sv. Jakova, poznatiji i kao Camino de Santiago, prva kulturna ruta Vijeća Europe certificirana 1987. godine, piše Hina.