Hrvatska bi mogla u OECD za tri do sedam godina

Hrvatska bi mogla pristupiti Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za tri do sedam godina, a najveći dio pregovora oko članstva bit će vezan za upravljanje kompanijama u državnom vlasništvu, vladavinu zakona i pravosuđe, rekao je zamjenik glavnog tajnika OECD-a u razgovoru za Hinu.

“Hrvatska je dobro započela pregovore s OECD-om. Bio sam ljetos u Hrvatskoj kako bih pokrenuo pregovore, na obje razine, onoj političkoj i onoj sa svim službenicima u hrvatskim ministarstvima koji će raditi tijekom pregovora”, rekao je Ulrik Knudsen u Rigi, gdje je u utorak i srijedu sudjelovao na tehnološkoj konferenciji “5G Techritory”.

“Možemo reći da smo ostavili politički dio iza sebe, potvrdivši da je Hrvatska postala zemlja kandidat, a sada se nalazimo usred teških i tehničkih pregovora”, dodao je Knudsen, danski diplomat.

OECD, osnovan 1961. godine, forum je zemalja koje sebe nazivaju demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Članice ga same financiraju i na njemu raspravljaju o globalnim problemima te objavljuju gospodarske analize.

Hrvatska je 25. siječnja 2022. otvorila pregovore, pet godina nakon što je toj organizaciji, sa sjedištem u Parizu, poslala pismo namjere o pristupanju. Knudsen se u srpnju sastao u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

“Hrvatska nam je, po svim pitanjima, već dostavila ono što se zove inicijalni memorandum. To znači da je Hrvatska prošla sve što je relevantno u postupku pristupanja, a to je temelj pregovora”, izjavio je Knudsen, koji od siječnja 2019. obnaša funkciju zamjenika glavnog tajnika OECD-a.

Hrvatskoj vladi je ulazak u tu organizaciju politički bitan pa pregovore s OECD-om vodi ministarstvo vanjskih poslova.

“Postali smo članica svih relevantnih međunarodnih organizacija, još nam jedino preostaje postati članica OECD-a”, rekao je glavni hrvatski pregovarač Grlić Radman u travnju.

Okončanje pregovora moguće u kratkom roku

Knudsen smatra da je “Hrvatska u jako dobroj poziciji da pristupi OECD-u”, klubu s 38 zemalja.

“Jako je teško reći kada bi mogla pristupiti. Ovisit će o razvoju pregovora. U prošlosti, pogledamo li zadnjih desetak zemalja koje su se pridružile, proces je trajao negdje između 3 i 7 godina”, rekao je.

“No smatram da je Hrvatska dobro počela pa se nadam da ćemo pregovore okončati u kraćem roku tog spektra”, dodao je.

Posljednja zemlja primljena u OECD bila je Kostarika, zemlja srednje Amerike, koja je počela pregovore u travnju 2015. a pristupila organizaciji u svibnju 2021.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u travnju je odgovorilo Hini: “Prema nekim preliminarnim procjenama iz OECD-a, naši pristupni pregovori ne bi trajali duže od 2,5 godine do 3 godine”.

OECD je u lipnju 2021. priopćio da Hrvatska mora poboljšati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Hrvatskoj je preporučio uspostavljanje tijela za koordinaciju vlasništva, zatražio veću transparentnost i javne objave vezane za te kompanije. Također i jačanje autonomije i neovisnosti nadzornih odbora.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je da je zbog toga osnovalo “Akcijski plan za implementaciju preporuka OECD-a” te da ispunjavanje uvjeta ide prema planu. “Završetak reforme korporativnog upravljanja očekuje se do 2024.”, izvijestilo je ministarstvo u travnju.

“Jedne od najvažnijih točaka pregovora bit će državne kompanije, vladavina zakona i pravosuđe”, rekao je Knudsen.

“Ali to nije samo vezano za Hrvatsku nego i za Bugarsku, Rumunjsku, Brazil, Peru i sve zemlje koje bi htjele pristupiti. Ne vidim to kao nešto posebno, specijalno za Hrvatsku, ali bit će zasigurno stvar na kojoj ćemo provesti određeno vrijeme tijekom pregovora”, dodao je.

Komplicirano razdoblje rata u  Europi

Da bi zemlja postala članica mora ispuniti trenutnih 260 “zakonskih instrumenata”. Hrvatska ih je ispunila 39, od čega 11 ove godine, najmanje među šest zemalja kandidata.

Brazil ih je ispunio 114, Rumunjska 66, Bugarska i Argentina po 55 a Peru 49.

“Ne možemo gledati na niti jednu zemlju kao na ‘prvog kandidata’. Istina je da je Brazil dosad ispunio najviše OECD-ovih pravnih instrumenata, standarda, itd.”, rekao je Knudsen.

“No Hrvatska je s druge strane jako razvijena zemlja u brojnim parametrima pa ne bih htio rangirati zemlje. Radije bih rekao da očekujem da Hrvatska bude u prvom planu ovog paketa zemalja kandidata”, napomenuo je.

OECD-ovi tehnički odbori, u kojima se nalaze osobe iz zemalja članica, nadgledaju usvajanje zakonskih instrumenata.

U Luksemburgu su se 18. studenog okupili ministri zemalja članica OECD-a i EU-a, a na sastanku su sudjelovale i države kandidati – Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Peru – ali ne i Argentina te Brazil.

Na tom sastanku su usvojili “Deklaraciju o gradnji povjerenja i osnaživanju demokracije” u kojoj su “na najjači mogući način osudili neopravdanu, neisprovociranu i nezakonitu ratnu agresiju Rusije na Ukrajinu”. U deklaraciji su naveli predanost jačanju individualnih sloboda, ljudskih prava, vladavine zakona, slobodne medija, borbe protiv dezinformiranja, transformacije prema ekološki čistim tehnologijama i digitalizaciji.

Ta je deklaracija postala jedan od “zakonskih instrumenata”, posljednji koji je usvojila Hrvatska.

“Nakon 24. veljače i ruske agresije na Ukrajinu, pri čemu je Hrvatska u tome u potpunosti brzo stala uz Zapad, EU i OECD, otvorila su se vrata nove ere. Bojim se da će ovo biti razdoblje smanjene stabilnosti”, kaže Knudsen, koji je 2018. bio državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova, a prethodno i savjetnik danskog premijera u sigurnosnim pitanjima.

“Sada imamo rat u Europi pa počinje komplicirano razdoblje zbog čega smatram da je dobro da zemlje unutar OECD-a, uključujući Hrvatsku, rade zajedno kako bi vidjele što je potrebno napraviti”.

“Smatram stoga da će Hrvatska biti odličan dodatak OECD-u u tom smislu”, istaknuo je.

Rusija i Bjelorusija nisu članice OECD-a, ali su sudjelovale u radu nekih njegovih tijela. Organizacija je u ožujku odlučila suspendirati njihovo sudjelovanje.

U lipnju 2021. glavni tajnik OECD-a postao je Mathias Cormann, bivši ministar financija Australije.

Knudsen kaže da se rad OECD-a nije promijenio od tada. “Mi konstantno nastojimo interno savjetovati svojih 38 članica kada je riječ o politikama, ali također smo uključeni u rad skupina G7 i G20. Imamo partnerske programe diljem svijeta pa nastojimo biti više globalna organizacija”, rekao je. “Organizacija ostaje ograničena na zemlje koje dijele naše vrijednosti poput demokracije i ljudskih prava”, zaključio je Knudsen.