HEP: Struja mora poskupjeti najmanje 17 posto

Dogodi li nam se novo poskupljenje od 17 posto, to će biti i 40-postotno poskupljenje struje u manje od dvije godine.
Svako poskupljenje veće od pet posto dokaz je nesposobnosti Uprave HEP-a, tvrdi Nenad Kurtović
Član uprave HEP-a zadužen za financije, Miljenko Pavlaković, izjavio je kako u HEP-u smatraju da samo poskupljenje struje veće od 17 posto može zadovoljiti HEP-ovu proizvodnju. Time je indirektno najavio koliko će poskupljenje HEP, kroz otprilike desetak dana, zatražiti od Vlade. Upitan kako komentira HEP-ovu najavu, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker jučer je kazao kako Vlada o tome još nije razgovarala s HEP-om, iako, dodao je, “određena gospoda iz HEP-a s time licitiraju već nekoliko mjeseci”.
Točno, jer je “licitacija” započela s najavom daleko manjeg poskupljenja, kad je, krajem prošle godine, predsjednik uprave HEP-a Leo Begović kazao kako struja u 2010. godini ne bi trebala poskupjeti više od tri do četiri posto, ovisno o kretanju cijena energenata koje HEP koristi u proizvodnji. Pregovori s Inom, od koje HEP direktno kupuje plin za proizvodnju dijela električne energije, još traju, no iz HEP-a svejedno izlaze s potrebom poskupljenja od najmanje 17 posto.
Takvu “potrebu”, pak, negiraju članovi Saveza Udruga za zaštitu potrošača.
– Elektrane u Hrvatskoj koje koriste plin za proizvodnju struje, u prosječnoj godini u raspoloživoj energiji mogu maksimalno sudjelovati s 15 posto, što znači da, prema toj računici, poskupljenje struje, promatrano kroz poskupljenje plina HEP-u, ne bi smjelo biti veće od tri posto! Općenito, svako poskupljenje veće od pet posto bilo bi dokaz nesposobnosti Uprave HEP-a da vodi tvrtku, tvrdi Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača, koji je i sam dugi niz godina proveo u HEP-u. Kako ističe, ova će godina, zbog puno snijega i kiše, biti hidrološki povoljna, struja koja je unaprijed kupljena vani plaćena je upola manje od struje kupljene za 2009. godinu, a ukinu li se i besmislene državne subvencije na posljednje poskupljenje struje, nema razloga za poskupljenje veće od pet posto.
Podsjeća i na činjenicu da je s prvim danom ove godine ukinut popust od 8,5 posto kojeg su na konačnu cijenu struje imali gospodarski potrošači, svi oni koji nisu kućanstva i najveći kupci, a koji u ukupnoj potrošnji sudjeluju s 30 posto. S time kao i poskupljenjem struje od 20 posto poduzetnicima koji lani s HEP-om nisu potpisali ugovor, HEP ima dovoljno novaca da kompenzira poskupljenje Ininog plina. Kako zaključuje Kurtović, mjesta za 17-postotno poskupljenje zasigurno nema, pogotovo zbog poskupljenja plina, jer HEP, koji proizvodi 63,5 posto energije za Hrvatsku, 53 posto proizvodi u termoelektranama, od čega 40 posto u elektranama na plin. Posljednji put struja je u Hrvatskoj poskupjela u srpnju 2008. godine, u prosjeku za 20 posto, no kućanstvima i do 24 posto. Dogodi li nam se novo poskupljenje od 17 posto, to će biti i 40-postotno poskupljenje struje u manje od dvije godine. I makar u HEP-u demantiraju prognoze prema kojima će struja u Hrvatskoj do ulaska u EU poskupjeti i do 50 posto, očito smo na dobrome putu da se to i ostvari. Svake će godine, neminovno, struja morati poskupljivati za 15-tak posto, do izjednačenja sa cijenama u Europi.

Prijeti dodatna inflacija

Poskupljenje struje, koje se očekuje 1. travnja, izazvat će, nema sumnje, i porast drugih cijena. Pridoda li se tome i najavljeno ukidanje nulte stope na osnovne proizvode poput kruha ili mlijeka, očekuje nas dodatna inflacija. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević, ističe kako je “očito riječ o tome da HEP pokušava neracionalnost u poslovanju i brojne nezakonite radnje podizanjem cijena električne energije prevaliti na leđa hrvatskih građana i gospodarstva”.