Grlić Radman o Crnoj Gori: Ne blokiramo pregovore, ali neka otvorena pitanja moraju se riješiti

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak da Zagreb ne blokira napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima, nego inzistira na ispunjavanju temeljnih načela na kojima počiva EU.

– Ne možemo govoriti o blokadi, vidite da smo se dosad suglasili sa zatvaranjem niza pregovaračkih poglavlja, rekao je Grlić Radman, koji je u Luxembourgu sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU-a.

Rekao je da je Crna Gora do sada u pristupnom procesu ispunila tehničke kriterije, a da tek predstoji ispunjavanje kriterija iz poglavlja Pravosuđe i temeljna prava te Pravda, sloboda i sigurnost: – Mi tražimo 14 nestalih osoba, želimo procesuiranje ratnih zločinaca, želimo vidjeti povrat otete imovine Hrvatima Crne Gore. Znamo da je nekim drugim manjinama ta imovina vraćena, a Hrvatima nije i to smatramo diskriminacijom i to je nešto na čemu inzistiramo i to je dio pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Istaknuo je također da je potrebno isplatiti odštetu logorašima u Morinju, da su hrvatski stručnjaci procijenili da su hrvatska plovila u vrijednosti 2,7 milijardi dolara završila u Crnoj Gori, te da je školski brod Jadran, koji Hrvatska potražuje “samo vrh ledenog brijega”. Dodao je da ima uvjeravanja s crnogorske strane da će se učiniti određeni pomaci u pogledu otvorenih pitanja.

Crna Gora će u ponedjeljak navečer zatvoriti tri nova pregovaračka poglavlja, čime će se broj zatvorenih poglavlja popeti na 21. Grlić Radman je u svom istupu na sastanku istaknuo važnost stabilnosti zapadnog Balkana za sigurnost cijele Europe te potvrdio snažnu hrvatsku potporu proširenju EU-a, uz dosljedno poštivanje kriterija po zasluzi za članstvo. Upozorio je na zabrinjavajuće političke i sigurnosne trendove u toj regiji, osobito na veličanje ratnih zločina i povijesni revizionizam, naglasivši da takve pojave nisu spojive s europskim vrijednostima. Podsjetio je na Deklaraciju sa sastanka na vrhu MED9 u Splitu, kojom je istaknuta važnost predanosti pomirenju i nedvosmislenog odbacivanja veličanja ratnih zločina i genocida kao preduvjeta napretka prema članstvu u EU-u.