Građani pozvani na oprez, prijeti im rast rata kredita: Banke u ponudu stambenih kredita ponovo uvele promjenjivu kamatnu stopu

Hrvatska narodna banka upozorava građane na mogućnost kamatnog rizika jer su banke u ponudu stambenih kredita ponovo uvele promjenjivu kamatnu stopu ili kombiniranu zbog koje postoji potencijalni rizik rasta iznosa mjesečne rate jer se u određenom vremenskom roku potrošačima može promijeniti visina kamatne stope koja je u početnom razdoblju, najčešće pet ili sedam godina, fiksna, a kasnije promjenjiva.

Porast troška zaštite

Razlog je u tome što su banke suočene sa sve većim troškovima zaštite od kamatnog rizika jer su dugoročni stambeni krediti, kao i neki drugi financijski instrumenti, bili ugovoreni uz fiksne kamatne stope te su banke bile sve više izložene kamatnom riziku i taj trošak zaštite bankama je snažno porastao pa su u ponudu polako odlučile vraćati varijabilne kamatne stope koje su do prije 2022. bile u njihovoj standardnoj ponudi, a vezane su uz jedan od referentnih parametara, a to je najčešće EURIBOR (kamatna stopa po kojoj europske banke jedna dugoj posuđuju eure na kratko vrijeme) prema kojemu se dva puta godišnje dužniku usklađuje visina kamata. Za očekivati je da će banke u većoj mjeri potencijalnim novim dužnicima nuditi kredite uz kombinirane kamatne stope, za razliku od fiksne kamate koju su nudile zadnje dvije godine.

– Primijetili smo da su od početka ove godine, a nakon dvogodišnjeg razdoblja u kojem su stambene kredite nudile gotovo pa isključivo uz fiksne kamatne stope, banke u ponudu počele vraćati kredite uz promjenjivu kamatnu stopu, tj. kombiniranu gdje je ona u početnom razdoblju fiksna što se potrošaču može činiti kao dobra prilika jer je s promjenjivom kamatnom stopom možda dobio nešto nižu stopu nego što bi imao uz fiksnu i ima zaštitu kamatne stope u početnom razdoblju, no potrošač mora uzeti u obzir da će se nakon tog razdoblja fiksacije kamatna stopa mijenjati, kaže izvršna direktorica HNB-ovog sektora financijske stabilnosti Maje Bukovšak, dodavši da svaki potrošač u tom slučaju mora sam odlučiti što je za njega povoljnije – sigurnost fiksne kamatne stope ili promjenjivost varijabilne, koja je možda u nekoj banci i u nekoj ponudi za određeni dio nešto niža.

Iz HNB-a pritom savjetuju potrošače da se kod podizanja stambenog kredita s promjenjivom kamatnom stopom informiraju u banci koliko bi im iznosila rata kredita u slučaju da kamatna stopa poraste.

Zakonska ograničenja

Također, u središnjoj banci ističu visoku razinu zaštite potrošača prema kojoj je banka u slučaju promjene kamatne stope dužna informirati potrošača najmanje 15 dana prije same primjene novih kamata te mu definirarati novi otplatni plan, a informativnu listu ponude kredita po bankama potrošači mogu pronaći i na internetskim stranicama HNB-a iz koje također podsjećaju potrošače da pritom imaju i mogućnost u vremenskom roku od tri mjeseca prije vremena otplatiti kredit, bez dodatnih naknada. Uz to, u HNB-u napominju da postoje strogo regulirana zakonska ograničenja najviših iznosa nominalnih kamatnih stopa, upravo u cilju sprječavanja eventualnog cjenovnog šoka prilikom otplate kreditnih obveza – trenutna maksimalna nominalna kamatna stopa za stambene kredite iznosi 3,84 posto, a za ostale potrošačke kredite osam posto.

Središnja banka će i dalje nadzirati i pratiti sve ponuđene uvjete banaka na tržištu kako bi isti bili unutar propisanih ograničenja i kako bi potrošačima u svakom trenutku omogućili pristup točnim, ažurnim i transparentnim podacima kako bi potrošači mogli donositi ispravne i adekvatne odluke za njihovo potencijalno kreditno zaduženje, poručili su iz HNB-a te istaknuli da je primarni cilj osiguranje transparentnosti za potrošače. Napominju da je važna i pravovremena reakcija dužnika ako zbog povećanja kamata procijene da bi u budućnosti mogli imati poteškoća u podmirivanju obveza s obzirom na potencijalni značajan utjecaj promjene kamatnih stopa kod kredita s duljim rokovima otplate.

Stambeni krediti s iznosom od oko 14,1 milijardu eura inače čine 50,1 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu u Hrvatskoj, a oko 18 posto dužnika uz stambeni kredit koristi i gotovinski nenamjenski kredit.