Građani i istraživači ujedinjeni za spas najvećeg jadranskog školjkaša

Masovni pomor plemenite periske u Sredozemlju počeo je još 2016. u Španjolskoj, a ubrzo se proširio Francuskom, Grčkom i Italijom da bi 2019. došao do Hrvatske. Školjka periska u Jadranskom je moru zadnjih godina ugrožena vrsta, naime zbog parazita koji im prijeti periske su stavljene na IUCN-ovu crvenu listu, što znači da su dobile status kritično ugrožene vrste. No, mnoge organizacije, udruge i sveučilišta posljednjih se godina brinu o zaštiti najvećeg školjkaša u našem moru te se trude svim snagama kako bi održali vrstu. Jedna od njih je Društvo istraživača mora »20 000 Milja« koja već desetak godina rade na istraživanju ove vrste te smo ih odlučili upitati kako napreduje spašavanje ove ugrožene vrste.

Potaknut interes građana
– U vezi direktnog »spašavanje« ne možemo reći da ima velikog značajnog pomaka – možemo reći da priroda ide svojim tokom i da se ulažu veliki napori, ali puno je nepoznanica i nesigurnosti. Najveći pomak je zapravo vidljiv na ujedinjenosti stručnjaka koji su iz raznih redova: fakulteti, instituti, udruge, ministarstva; kao i pomak u educiranosti građana koji su iskreno zabrinuti za stanje u moru i žele dati svoj doprinos. Ovaj pomak je stvarno značajan i pohvalan te nam je zadovoljstvo vidjeti interes i ujedinjenost ljudi pa makar i oko ovako tužne tematike, rekla nam je Barbara Čolić iz Društva istraživača mora.
Plemenita periska je dugoživuća i spororastuća vrsta i nažalost, rezultati se ne pojavljuju samo tako, ali intenzivno se radi na istraživanjima kojima bi se utvrdilo da u Jadranu ima odraslih jedinki.
– Nakon ovako opsežnog događaja masovnog mortaliteta teško je za očekivati da će se negdje samo »ponovno pojaviti« – ponajviše radi toga što praćenje stanja u drugim zemljama Sredozemlja gdje se mortalitet počeo pojavljivati prije ne pokazuje prirodnu obnovu populacije već nastavak izumiranja jedinki koje nisu uginule u prvom, drugom ili trećem valu. Ličinke plemenite periske su planktonske i sada se ulažu veliki napori kako bi se pokušale »uhvatiti« na kolektore koje se postavljaju diljem Jadrana u zajedničkoj akciji mnogih dionika kroz projekt »Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru«. Prikupljene ličinke bi nam potvrdile da se u prirodi još uvijek nalaze žive odrasle jedinke koje se razmnožavaju (odnosno, da su se razmnožavale u kasno proljeće i kroz ljeto). Trenutačno je takvih poznatih jedinki u Jadranu jako malo, tek desetak, potvrdila je Čolić.

Što možemo učiniti kako bismo ih spasili?
Periske, kao i mnogi drugi morski i kopneni organizmi proživljavaju veliki stres. Kao i ljudi, često na taj stres reagiraju bolestima uslijed pada imuniteta. To je nešto što se pretpostavlja da se dogodilo i u ovom slučaju.
– Opseg ovog mortaliteta je cijelo Sredozemlje – jedno ogromno područje, a posljedice su katastrofalne. Stoga je logično zaključiti da je pozadinski uzrok ovome također nešto veliko – nešto čega svi trebamo biti svjesni da nam mijenja život iz dan u dan – klimatske promjene, upozorila je Čilić te dodaje kako je pretpostavka je da je »okidač« ovoj pojavi bio temperaturni stres (i šok) koji su doveli do slabljenje imuniteta, mutacije parazita ili slično.
– Taj temperaturni šok definitivno je usko povezan s klimatskim promjenama. Periske nisu jedine koje su doživjeli ili preživljavaju masovna odumiranja. Međutim, kod njih je postotak uginulih jedinki tako visok da je budućnost neizvjesna. Svakako kao biolozi i ekolozi smatramo da će »priroda« naći način očuvati ovaj emblem i endem Sredozemlja, a mi joj možemo samo malo u tome asistirati, poručje Čolić.
Na očuvanju vrste radi se na više načina, a jedan je svakako ostavljanje spomenutih kolektora za prihvat ličinki diljem Jadrana koji će se pregledavati kasnije u godini, a iz Društva se nadaju da će »hvatanje« biti uspješno.

Projekti očuvanja
– U suradnji s brojnim partnerima aktivno radimo na istraživanju ove vrste posljednjih desetak godina, a još aktivnije od pojave prvog mortaliteta u Španjolskoj 2016. Ponajviše, godinama surađujemo s Javnom ustanovom Park prirode Telašćica koji su ujedno koordinatori za novi projekt za srednji Jadran te uz njih, s kojima smo postavljali kolektore za ličinke u Zadarskoj županiji, surađujemo i s Javnom ustanovom Priroda Šibensko-kninske županije s kojima smo također postavljali kolektore na području njihove županije, ispričala nam je Čolić te dodaje kako i ove godine nastavljaju dvogodišnju suradnju s Javnom ustanovom Kamenjak s kojima rade na praćenju stanja područja u njihovoj nadležnosti i također postavljanju kolektora, a razvile su se i nove suradnje.
– Nova suradnja razvila se ove godine s Javnom ustanovom Priroda Primorsko-goranske županije za koju smo obišli nekoliko potencijalnih lokacija s dojavama o živim periskama te s Javnom ustanovom Natura Histrica za koju smo također postavili nekoliko kolektora. Postavljeni kolektori sada ostaju u moru nekoliko mjeseci te ih u studenom izvlačimo van i pregledavamo u nadi da ćemo naći na ličinke koje bi se potom trebale predati na skrb dragim kolegama iz Aquarium Pula koji ulažu iznimne napore i imaju zavidnu volju i ljubav prema spašavanju ove vrste. Imamo iznimno dobru suradnju i s Ministarstvom i ostalim dionicima uključenima u projekt te nastavljamo uspješnu suradnju i rad za bolje sutra, zaključila je Čolić.