Znate li koliko je milijunaša u Hrvatskoj? Građani u bankama drže više od 35 milijardi eura

Najviše hrvatskih građana, njih gotovo 1,7 milijuna u bankama ima štednju do tisuću eura, dok su s druge strane 964 građana sa štednjom koja premašuje milijun eura po vlasniku, pokazuju najnoviji podatci Hrvatske narodne banke (HNB). Po tim su podacima, krajem lipnja ove godine ukupno 3.299.342 građanina u kreditnim institucijama imali štednju u iznosu od 35,2 milijarde eura.

HNB je, naime, tijekom druge polovine 2023. godine prikupio pojedinačne podatke o depozitima hrvatskih građana kod kreditnih institucija. Podaci su prikupljeni za 30. lipnja 2023., a uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba – rezidenata, kod kreditnih institucija u Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li ta sredstva na transakcijskim računima (tekućim računima, žiroračunima te valutnim i multivalutnim računima), na računima štednje po viđenju ili na računima oročenih depozita.

Oko 81 posto građana drži manje od 12 posto ukupnih depozita

Od ukupnog broja, najviše je građana, njih 1,7 milijuna ili oko 51,2 posto štediša u bankama imalo depozite do tisuću eura, a iznos na njihovim računima bio je nešto veći od 337 milijuna eura, što je u ukupnom iznosu štednje udio od 0,96 posto.

Nešto više od 685 tisuća hrvatskih građana ima štednju od tisuću do pet tisuća eura po vlasniku, a iznos njihove štednje je oko 1,7 milijardi eura. Udio tih građana u ukupnom broju štediša je oko 20,8 posto, a iznos njihove u ukupnoj štednji oko 4,9 posto.

Od pet do 10 tisuća eura štednje u bankama ima oko 288 tisuća građana (udio 8,7 posto), a njihov iznos štednje premašuje dvije milijarde eura (udio od oko 5,8 posto).

“Nešto manje od 81 posto vlasnika s nižim iznosima depozita – manje od 10 tisuća eura po vlasniku – drži nešto manje od 12 posto ukupnih depozita”, ističu analitičari središnje banke u priopćenju naslovljenom “U proteklom desetljeću blago smanjena nejednakost u raspodjeli depozita”.

Udio građana koji imaju više od 10 tisuća a manje od 100 tisuća eura depozita je oko 17 posto, a oni drže oko 49 posto ukupnih depozita. Naime, podatci iz tablica pokazuju da nešto više od 578 tisuća građana na štednji ima ukupno 17,4 milijarde eura.

Manje od dva posto vlasnika drži oko 39 posto ukupnih depozita

“Istodobno, manje od dva posto vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100 tisuća eura i više po vlasniku, drži oko 39 posto ukupnih depozita“, navode iz HNB-a.

Podaci središnje banke tako pokazuju da više od 100 tisuća a manje od milijun eura štednje ima više od 58 tisuća građana, što je u ukupnom broju štediša udio od 1,8 posto, a iznos njihove štednje doseže gotovo 11,3 milijarde eura, što je udio od 32 posto ukupnih depozita.

Po najnovijim podatcima HNB-a, u Hrvatskoj su 964 milijunaša, čija štednja premašuje 2,4 milijarde eura. U ukupnom broju štediša oni imaju udio od tek 0,03 posto, no u ukupnoj štednji njihov je udio gotovo 6,9 posto.

U proteklom desetljeću blago smanjenje koncentracije depozita

“U proteklom je desetljeću vidljivo blago smanjenje koncentracije depozita. Depoziti su osjetno porasli u svim promatranim skupinama, a relativan je porast bio izraženiji u nižim razredima razdiobe. No, iznosi depozita u donjoj polovini razdiobe ostali su vrlo niski, kao i udjeli njihovih vlasnika u agregatnoj vrijednosti svih depozita. Istodobno su porasli iznosi i udjeli depozita vlasnika računa koji drže iznose veće nego prosječni deponent (odnosno oko 900 eura)”, objašnjavaju analitičari središnje banke.

Dodaju kako se, s druge strane, ukupan udio depozita vlasnika u najvišim razredima – odnosno sredstava koja drži pet posto vlasnika najvećih pojedinačnih iznosa – smanjio za 8,2 posto, odnosno sa 67,3 posto na 59,1 posto. Osobito je bilo izraženo smanjenje udjela za jedan posto vlasnika s najvišim iznosima, s 36,7 posto u 2014. na 30,2 posto u 2023. godini.

“Navedeni podaci tako pokazuju manju koncentraciju depozita kod vlasnika najvećih iznosa depozita u 2023. u odnosu na 2014. godinu, odnosno blago smanjenje nejednakosti u razdiobi depozita među građanima”, ističu iz HNB-a.

Oprez u tumačenju – nisu uključeni podaci o nefinancijskoj imovini

Uz napomenu kako ti podaci pružaju određene argumente u prilog smanjenju imovinske nejednakosti, iz HNB-a napominju kako valja biti oprezan pri njihovu tumačenju jer ne uključuju informacije o nefinancijskoj imovini, u prvom redu o nekretninama, kao ni o drugim oblicima financijske imovine. Također, dodaju, iz raspoloživih je podataka depozite moguće agregirati isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstava, kao što je uobičajeno u analizi dohodovnih i imovinskih nejednakosti.

IZ HNB-a najavljuju i da će od 2024. godine započeti  s redovnim godišnjim prikupljanjem podataka sa stanjem na dan 31. prosinca radi izračuna pokazatelja statističke razdiobe depozita građana, te će jednom godišnje objaviti prikaz ovih pokazatelja na svojoj internetskoj stranici.