Predmet predloženog zakona su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Hrvatske mogu pružati bankovne ili financijske usluge, supervizija poslovanja kreditnih institucija, te zaštita potrošača, kazala je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.


Kategorizacija rizičnih i manje rizičnih podružnica iz treće zemlje 


Kao jednu od najvažnijih promjena navela je uvođenje jedinstvenih pravila za podružnice koje je osnovala kreditna institucija iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU. Uvodi se kategorizacija rizičnih i manje rizičnih podružnica iz treće zemlje, kazala je.




Predlažu se i dorade koje se tiču zaštite potrošača, jasnije su propisane obveze kreditne institucije u vezi s pružanjem  predugovornih informacija ugovaranja usluga, objave i redovitog ažuriranja parametara promjenjive stope i dostave godišnjih obavijesti.


Osim toga, kreditnim se institucijama uvodi obveza da izrade i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) dostave interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje imaju u ponudi za potrošače.


Jasne, razumljivije i usporedive informacije


Zakon donosi stvarnu zaštitu potrošača, banke će biti dužne građanima dati jasne, razumljivije i usporedive informacije prije nego potpišu ugovor, nestaju sitna slova iz ugovora i potrošač će morati znati što potpisuje, koliki je rizik i koliko i što plaća, istaknuo je HDZ-ov zastupnik Ante Babić.


I SDP-ov Boris Lalovac izdvojio je dio koji se odnosi na zaštitu potrošača, odnosno propisuje koje informacije potrošačima banke moraju pružati, na koji način se mora komunicirati i slično.


Jednom godišnje banka je dužna dostaviti potrošačima popis plaćenih naknada, morat će obavijestiti potrošača i o prodaji dugova agenciji za naplatu dugova, odnosno o promjeni vjerovnika, te o stanju ukupnog dugovanja na dan promjene, rekao je Lalovac.


Mostov zastupnik Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) smatra da bi javno trebalo objaviti standardiziranu i usporedivu tablicu svih naknada svih banaka u Hrvatskoj kako bi građani mogli birati banku na temelju činjenica, a ne reklama.


Traži i objavu mjesečnog semafora prigovora građana za svaku banku, kao i javnu objavu postupanja Hrvatske narodne banke na nepravilnosti.


Damir Barbir (Centar) i Dalibor Paus (IDS) naglasili su pak potrebu većeg plasmana banaka prema mikro i malim poduzetnicima, odnosno proizvodnim gospodarskim djelatnostima.


„Banke u Hrvatskoj ostvaruju ogromne profite, no oni ne proizlaze iz ulaganja u razvoj, inovacije ili proizvodnju, nego prije svega iz mehanizama monetarne politike, iz kamata za sredstvima kod središnje banke, iz kredita građanima i bankarskih naknada”, kazao je IDS-ov Paus.