Kvarner kao energetsko čvorište: ‘Riječka rafinerija pokrit će domaće potrebe dizela‘

Foto: Vedran Karuza

Konferencija “Kvarner kao energetsko čvorište” u organizaciji Novog lista održava se danas u opatijskom hotelu Milenij.

Na konferenciji sudjeluju Oleg Butković, potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Zvonimir Šibalić, savjetnik uprave PPD-a, Goran Pleše, operativni direktor za rafinerije i marketing u Ini, Josip Ostrogović, član uprave ACI-ja, Ivan Fugaš, direktor za tehničko operativne poslove u LNG Hrvatska i Vedran Špehar, pomoćnik predsjednika uprave Plinacro-a.

Cijevi za vodik

Ministar Filipović na početku je istaknuo kako se, nakon početka brutalne ruske agresije na Ukrajinu, kad su krenuli tektonski poremećaji na tržištu energetike, tek sada vidi koliko za Hrvatsku znači LNG plutajući terminal na Krku.

Foto Vedran Karuza

“Ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj je oko 2,2 milijarde kubika, a preko LNG-a dolazi 2,9 milijarde kubika. Dakle, možemo pokriti sve potrebe Hrvatske. Lani smo donijeli odluku o udvostručavanju kapaciteta i investiranju u plinovodnu mrežu kako bi energetski bili još neovisniji”, rekao je ministar gospodarstva, navodeći i da se ide s investicijom koja bi omogućila opskrbu plinom susjedne BiH.

Plan je da se cijevi koje se postavljaju u sklopu širenja LNG terminala mogu koristiti kasnije i za vodik.

“Jedini cilj nam je bolja, sigurnija i još čišća Hrvatska”, dodao je.

Dekarbonizacija prometa

Potpredsjednik Vlade Butković istaknuo je kako je rasprava o tome je li nam LNG na Krku bio potreban ili nije, završena s početkom agresije na Ukrajinu.

Foto Vedran Karuza

“Time je Hrvatska promijenila svoj položaj na energetskoj karti svijeta. To je nova točka u koridoru sjever-jug, kojom su Hrvatska i Europa dobili novi dobavni pravac prirodnog plina. Pokazali smo da strateški razmišljamo i donosimo dugoročno dobre odluke, a sad moramo i pripremiti gospodarstvo i prometni sustav na nove okolnosti. Tako je lani usvojena strategija za za vodik s naglaskom na primjenu vodika u prometu”, rekao je Butković.

Oko tranzicije na alternativne energetske izvore i dekarbonizacije prometa, spomenuo je javni poziv za nabavku dvjestotinjak niskopodnih autobusa na alternativni pogon – električnu energiju i vodik. U planu je i subvencionirane nabavke vozila i punionica na alternativna goriva.

Krajem prošle godine HŽ Putnička infrastruktura je potpisala ugovor s Končarom o izradi dva baterijska vlaka. Oni bi se na domaćim prugama trebali naći 2025. godine.

Foto Vedran Karuza

Modernizacija rafinerije

Šibalić tvrdi kako Hrvatska nikad nije bila mane ovisna o nekom izvoru energije.

“Donedavno smo bili ovisni o Rusima, jer je njihov plin bio dominantan na ovom području. Sad smo otvoreni prema svjetskom tržištu i možemo birati hoćemo li dopremati plin iz SAD-a, Kine, Katra… Istina je da 80 posto plina trenutno dolazi iz SAD-a, ali nam se ne isplati uzimati cargo iz Australije, kad je njima glavno ciljano tržište Daleki istok”, rekao je.

Projekt modernizacije Rafinerije nafte Rijeka dovršen je oko 75 posto. Bit će, prema riječima Gorana Plešea, zgotovljen polovicom iduće godine, dok bi prerada nafte trebala krenuti već u travnju.

“U Europi se troši četiri puta više dizela nego benzina, a 25 posto dizela nam je dolazilo iz Rusije. S projektom modernizacije riječke rafinerije, tamo ćemo moći zadovoljiti ukupne potrebe Hrvatske za dizelom. Proizvodit ćemo nešto više od dva milijuna tona dizela godišnje, a tolika nam je i potrošnja”, ispričao je Pleše.