Utorak, 23. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Analitičari nisu optimistični

Inflacija je u prosincu iznosila 13,1 posto, lani 10,8 posto

Autor: Hina

17.01.2023. 16:00
Inflacija je u prosincu iznosila 13,1 posto, lani 10,8 posto

Foto: Ana Križanec/NL



Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u prosincu za 13,1 posto, dok je inflacija u cijeloj 2022. iznosila 10,8 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS).


Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena usporio na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih podataka, godišnje stope inflacije više su mjeseci zaredom bilježile rekordne razine, a posljednji put u studenome, kada je inflacija iznosila rekordnih 13,5 posto.


Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, pale su na mjesečnoj razini te su u prosincu u prosjeku bile niže za 0,3 posto u odnosu na studeni. Za cijelu 2022. u prosjeku stopa inflacije iznosila je 10,8 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.




Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19 posto.


Sa 17,1 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 16,1 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 16 posto.


Nadalje, cijene odjeće i obuće skočile su za 12,1 posto, raznih dobara i usluga za 11,5 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 9,6 posto, cijene prijevoza za 8,4 posto, a primjerice alkoholnih pića i duhana za 5,3 posto.


Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija, za 0,9 posto.


Statističari ističu kako su rastu godišnje stope inflacije u prosincu najviše doprinijeli porasti cijena u skupinama hrana i bezalkoholna pića (4,93 postotnih bodova), stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (2,70 postotnih bodova), prijevoza (1,24 postotna boda), zatim u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (0,92 postotna boda), restorana i hotela (0,85 postotnih bodova) itd.


Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini prerađeni prehrambeni proizvodi, za 18 posto, uz doprinos porastu od 4,06 postotnih bodova, napominju iz DZS-a.


Na mjesečnoj razini najviše pale cijene prijevoza


Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku također porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 1,2 posto, kategorije alkoholnih pića i duhana te rekreacije i kulture porasle su za po 0,8 posto, a raznih dobara i usluga za 0,7 posto.


S druge strane, najveći pad cijena se bilježi u kategoriji prijevoza, za četiri posto, slijedi odjeća i obuća s padom od 2,8 posto, a pad je, od 0,6 posto, zablježila i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva.


DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.


Po tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu u odnosu na studeni u prosjeku su pale za 0,1 posto.


U odnosu na prosinac 2021. godine, odnosno na godišnjoj razini, potrošačke su cijene, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, porasle za 12,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku bile više za 10,7 posto, podaci su DZS-a.


Stav analitičara


Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u utorak su, u osvrtu na najnoviji podatak o inflaciji od 13,1 posto u prosincu lani, konstatirali da je zaustavljen trend ubrzavanja godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena koji je trajao od srpnja 2021., no da prevelikog razloga za optimizam još nema, budući da će se povišene odnosno dvoznamenkaste razine inflacije zadržati i u prvim mjesecima 2023.


Kako ističu, postupno usporavanje godišnjih stopa rasta bilo je očekivano, na što su upućivali i podaci o kretanju potrošačkih cijena industrijskih proizvoda gdje je u prosincu zabilježeno usporavanje na godišnjoj razini.


Posebno je to važno, navode, kod kretanja cijena intermedijarnih dobara gdje je također prekinut trend ubrzanja cijena, što može biti dobar indikator budućih kretanja cijena potrošačkih dobara, iako se to prelijevanje događa s određenim vremenskim odmakom.


“Ipak, u okruženju i dalje visoke neizvjesnosti, prevelikog razloga za optimizam još nema, budući da će se povišene odnosno dvoznamenkaste razine inflacije zadržati i u prvim mjesecima 2023. Potom bi ipak trebala započeti lagana tendencija kretanja stopa prema nižim razinama. Međutim, značajan dio inflatornih pritisaka zadržat će se kroz cijelu 2023. kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od preko 7,5 posto”, kažu analitičari RBA.