Hrvatska bilježi najsnažniji rast potrošačkih cijena u eurozoni

Hrvatska je u ožujku zabilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini u eurozoni koji je mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosio 4,9 posto, objavio je europski statistički ured Eurostat, dok su mjesec ranije cijene porasle za 4,8 posto.

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija u ožujku iznosila je 4,1 posto, kao i u veljači. Ministar financija Marko Primorac visoku inflaciju u ožujku opravdava visokim stopama hrvatskog gospodarskog rasta, uz napomenu da je Hrvatska članica eurozone s najvišim rastom BDP-a.

– Što je veći gopodarski rast, to više utječe na inflatorna kretanja. Inflacija je tek nešto veća od rasta. U Austriji je inflacija na razini 4,2, a u Hrvatskoj 4,9. Imamo tek nešto veću stopu inflacije, ali puno veći gospodarski rast.

Rast je bio potaknut potrošnjom kućanstava i većim investicijama, a time je rasla potražnja za dobrima i samim time su rasle i cijene, rekao je Primorac istaknuvši da je ovo najniža stopa inflacije od listopada 2021.

Što se tiče stope u ožujku, više je razloga za to, a jedan od važnijih je povećanje cijena usluga od 6,6 posto zbog turističke sezone, tj. dobre predsezone, pojašnjava Primorac dodavši da u prvom kvartalu bilježimo rast noćenja od 15 posto.

Primorac je pri tom podsjetio da smo i prošle godine u kolovozu imali neočekivani rast inflacije zbog sezone, te da ne isključuje mogućnost da nam se to ponovi na ljeto.

– Nadamo se da je to trenutna situacija kao u kolovozu prošle godine. Bio bih neozbiljan kad bih rekao da se neće ponoviti povećanje inflacije u ljeto, kao što se dogodilo prošle godine, kazao je ministar.

Osim usluga, u ožujku su porasle i cijene hrane, pića i duhana za 4,7 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 2,5 posto, a energije za 1,4 posto. Istodobno, inflacija u eurozoni u ožujku je ponovo blago oslabila, odnosno s 2,6 posto koliko je iznosila u veljači, spustila se na 2,4 posto.

Tako je u ožujku u eurozoni pojeftinila svježa hrana, i to prvi put od lipnja 2021. godine, a nakon što je u veljači bila poskupjela za 2,1 posto, a u siječnju za čak 6,9 posto. Pale su i cijene energije, za 1,8 posto, otprilike upola blaže nego u veljači.

Primorac je priznao da smo »svi zabrinuti«, ali da povećanje cijena od 4,1 posto »nije enormno«. »Nismo zadovoljni i zato nastavljamo s mjerama. S time se treba nositi, imamo ograničen manevarski prostor«, poručio je Primorac. Podsjetio je da bi cijene rasle još više da Vlada nije subvencionirala cijene struje i plina, dok bi s druge strane inflacija bila niža za 0,1 ili 0,2 postotna boda da nije bilo Vladinih paketa pomoći građanima.

Uz Hrvatsku, poziciju u skupini zemlja eurozone s najizrazitijim rastom potrošačkih cijena, mjerenim HICP-om, potvrdile su u ožujku i Austrija i Estonija, s godišnjim stopama inflacije od 4,2 odnosno 4,1 posto. Najblaže su pak u ožujku na godišnjoj razini porasle cijene u Litvi i Finskoj za 0,3, odnosno za 0,7 posto.