HNB optimističan oko rasta domaćeg gospodarstva

Hrvatska narodna banka u svom najnovijem Biltenu iznosi očekivanja kretanja hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju, od travnja do lipnja, prema kojima se očekuje određeno ubrzanje gospodarske aktivnosti nakon usporavanja iz prvog kvartala.

Prvi je kvartal, podsjetimo, obilježilo usporavanje rasta BDP-a uslijed usporavanja osobne potrošnje kroz potrošačke bojkote dućana čiji se efekt osjetio upravo u tom periodu.

No, u HNB-u uočavaju da je u drugom kvartalu promet u trgovini na malo opet ojačao, a vjetar u leđa BDP-u dali su građevina i kretanja u turizmu, s uzletom u lipnju.

Navelo je to analitičare HNB-a da zaključe da će godišnji rast u drugom kvartalu opet započinjati s brojkom 3, odnosno očekuje se ravno tri posto rasta, nakon 2,9 posto iz kvartala ranije.

No, manje je to, naravno, u odnosu na lanjske brojke i rast od 3,9 posto, te je u skladu s predviđanjima za cijelu ovu godinu koja idu u pravcu usporavanja rasta u odnosu na lanjsku.

Preduhitriti carine

Međutim, ta su očekivanja i dalje oko tri posto, što kretanja u drugom kvartalu, kakve opisuje HNB, sada podržavaju. U kontekstu okruženja i naš niži rast od 2,9 posto iz prvog kvartala bio je daleko iznad prosjeka eurozone.

U prvom kvartalu ove godine gospodarstvo eurozone je na godišnjoj razini poraslo 1,2 posto što je bilo i više od očekivanja. Za eurozonu se u drugom kvartalu opet očekuje usporavanje, što s obzirom na nisku bazu znači dodatnu kontrakciju.

Kako su pojasnili u HNB-u, razlog nešto bržeg rasta gospodarstva europodručja u prvom kvartalu ubrzanje je izvoza koji su europske ekonomije intenzivirale kako bi preduhitrile carine.

Sada usporava i taj efekt, a dodatno rastu neizvjesnosti oko carinskog rata. Očekuje se ovih dana i odluka SAD-a oko carina prema EU-u te uzvratni odgovor europske ekonomije. Američka administracija već je najavila nove carine za niz trećih zemalja, uslijed čega su opet ustuknule burze i ohladio se poduzetnički sentiment.

Ipak, tržišta kapitala već znaju ukalkulirati i mogući razvoj situacije prema kojem SAD zaprijeti, stane, pa čeka dogovor, pa se najave već uzimaju s rezervom.

Što se tiče odstupanja između hrvatske ekonomije i ekonomije eurozone, mi smo ipak njen dio, i svako usporavanje i kontrakcija okruženja ograničavajući je faktor za naš turizam i robni izvoz.

Farmaceutski proizvodi

Iz HNB-a su i analizirali gospodarsku aktivnost europodručja u prvom kvartalu 2025., a zatim i pojasnili zašto očekuju usporavanje.

– Gospodarska aktivnost europodručja u prvom je tromjesečju 2025. porasla za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je znatno više od prve procjene Eurostata i prethodnih očekivanja, a u drugom se tromjesečju očekuje vidljivo usporavanje rasta.

Snažnom rastu na početku godine uvelike je pridonio pojačani izvoz, poglavito farmaceutskih proizvoda iz Irske i Njemačke u SAD, neposredno prije povećanja carina, kaže HNB.

Dodaju da »većina procjena za drugo tromjesečje pokazuje da bi se rast u europodručju mogao primjetno usporiti u uvjetima visoke neizvjesnosti, trgovinskih napetosti te iščezavanja učinaka pojačanog izvoza početkom godine«. Industrijska proizvodnja je oslabjela, no vidljiva su pozitivna kretanja u građevinskoj aktivnosti.

Snažna osobna potrošnja

Iz HNB-a kažu da bi se realni BDP Hrvatske u drugom tromjesečju mogao povećati za 1,2 posto u odnosu na početak 2025., a na godišnjoj bi se razini rast mogao ubrzati na 3 posto, s 2,9 posto, koliko je iznosio u prvom tromjesečju.

– U travnju je snažno povećan indeks obujma građevinskih radova te je bio za 2,2 posto veći u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.

Također, u prva dva mjeseca drugog tromjesečja, travanj i svibanj, op.a., ojačao je i rast realnog prometa od trgovine na malo, nakon što je u prvom tromjesečju bojkot maloprodajnih lanaca prigušio razinu prometa.

Ipak, kretanja u trgovini na malo tijekom svibnja bila su relativno slaba, pad od −1,5 posto na mjesečnoj razini, što je vjerojatno povezano s padom turističkih noćenja i dolazaka na godišnjoj razini, dok nastavak snažnog rasta realnih naknada zaposlenima i visoke razine indeksa pouzdanja potrošača upućuju na snažnu osobnu potrošnju, ističu u HNB-u.

Autor: Aneli Dragojević Mijatović