Subota, 20. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

korisnika manje od očekivanog

Država naknadu za siromašne bez mirovine uvjetuje – bankovnim računom

Autor: Ljerka Bratonja Martinović

02.02.2023. 19:47
Država naknadu za siromašne bez mirovine uvjetuje – bankovnim računom

Foto: Pixabay/Ilustracija



Ukupno su 7.172 osobe ostvarile pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe u protekle dvije godine, otkako se ta naknada u mjesečnom iznosu od oko 800 kuna dodjeljuje starijima od 65 godina koji ne primaju mirovinu.


To je čak trostruko manje u odnosu na procjene Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da će to pravo realizirati najmanje 20.000 građana bez mirovine ili drugog prihoda, te da će se na ovaj način barem donekle ublažiti njihov rizik od siromaštva.


Čak je i broj podnesenih zahtjeva upola manji od očekivanja, pa u resornom ministarstvu razmišljaju o ublažavanju uvjeta za primanje ove naknade i o boljem informiranju starijih osoba.




Udruge umirovljenika pak tvrde da je razlog podbačaja uvođenje nebuloznih uvjeta poput posjedovanja bankovnog računa te da je resorno ministarstvo to napravilo s namjerom da uštedi na najsiromašnijima.


Razlozi odbijenica


Dobrobit Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osjetilo je znatno manje građana nego je predviđeno: od procijenjenih 19.700 potencijalnih korisnika u 2021. godini, naknadu je primilo samo 31 posto, a od procijenjenih 21.550 korisnika za 2022. godinu, oko 33 posto. Do podbačaja je došlo već u broju podnesenih zahtjeva, kojih je upola manje od očekivanja – tek oko 13.000.


ARHIVA NL

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u prosincu 2022. godine za isplatu nacionalne naknade za studeni evidentirana su ukupno 6.384 korisnika, od toga 4.133 ili 64,7 posto žena te 2.251 ili 35,3 posto muškaraca. Prosječna dob korisnika je 73 godine.


Najveći je broj korisnika naknade na području Zagreba i Zagrebačke županije (1.123), Osječko-baranjske (540), Vukovarsko-srijemske (501) te Splitsko-dalmatinske županije (487), dok je najmanji broj korisnika na području Ličko-senjske županije, njih 85.


Od početka primjene zakona ukupno je podneseno 13.267 zahtjeva, što znači da je u prosjeku tek svaka druga osoba koja je predala zahtjev ostvarila pravo na nacionalnu naknadu. Najčešći razlog odbijenica, za oko 54 posto zahtjeva, premašen je propisani cenzus, odnosno okolnost da prihodi podnositelja zahtjeva ili njegovih članova kućanstva premašuju propisani iznos utvrđen u visini nacionalne naknade, od 800 kuna u 2021. godini i 820,80 kuna u 2022. godini po članu kućanstva.


Osim toga, više od 15 posto zahtjeva odbijeno je zbog neispunjavanja uvjeta prebivališta, potom zbog toga što osoba već koristi zajamčenu minimalnu naknadu, njih više od 11 posto, a oko 10 posto zahtjeva otpalo je jer se radilo o osobi mlađoj od 65 godina.


Zbog podbačaja u realizaciji ove socijalne mjere, država je uštedjela više od 200 milijuna kuna: u 2021. godini za isplatu nacionalne naknade ukupno je potrošeno 44,8 milijuna kuna, u odnosu na planiranih 134 milijuna, dok je u 2022. utrošeno 49,3 milijuna kuna, a procjena je bila 184 milijuna kuna.


U resornom ministarstvu zato najavljuju blaže uvjete za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, od utvrđivanja prihodovnog cenzusa do propisanog prebivališta od 20 godina. Poradit će se, kažu, i na boljoj informiranosti o tom pravu, posebno u županijama s manjim brojem podnesenih zahtjeva i korisnika.


Odlučniji koraci


U Sindikatu umirovljenika Hrvatske kažu kako od početka upozoravaju na taj problem, ali bez ikakvog rezultata. Očekuju od ministarstva da poduzme odlučnije korake i kroz centre socijalne skrbi dođe do osoba kojima je naknada doista potrebna.


Jasna Petrović / ARHIVA NL

– Na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe izravno smo optužili ministarstvo za pogodovanje bankama. U formularu koji je uvjet za podnošenje zahtjeva je rubrika: IBAN. Ako nemate bankovni račun, ne možete čak ni zatražiti tu naknadu, a radi se o najsiromašnijoj kategoriji građana koja treba imati najmanje prepreka.


Neinformiranost jest problem, jer je većinom riječ o ljudima koji žive u mjestima gdje nema ni pošte, ni banke, ni bankomata, ni javnog prijevoza. To su ljudi koji su vrlo često i zdravstveno disfunkcionalni, imaju problem s kretanjem, nemaju novca da bi išli otvarati bankovne račune, i oni po lukavoj taktici autora zakona ne mogu ni aplicirati za naknadu.


Ministarstvo je to učinilo s namjerom da ima čim manji broj korisnika. Bakica od 90 godina koja sa štapom može doći samo do vanjskog zahoda nema šanse da ostvari pravo na naknadu, ljuti se Jasna Petrović, predsjednica tog sindikata.


Za spomenutu mjeru izborio se upravo Sindikat umirovljenika koji je danas tim više razočaran njenim neuspjehom. Do ljudi koji žive na rubu društva, koji nemaju ni telefona, trebalo je, kažu, doprijeti putem socijalnih radnika.


»To je obveza države, centara socijalne skrbi… Može to država dogovoriti i s Crvenim križom ili Caritasom, ali mora se ići na teren, kod ljudi«, poručuje Petrović. A isplatu naknade osigurati putem pošte, a ne uvjetovati računom u banci.