Država je udeseterostručila pomoć velikim tvrtkama smanjenjem računa za struju

Pravila su ostala ista, cijene su ostale iste, ali je razlika značajna kad su u pitanju sektori na koje ta pomoć otpada. U jesenskom paketu najveći je dio pomoći bio usmjeren na sprečavanje rasta cijena za kućanstva, na što je otišlo čak 412 milijuna eura, značajan je bio i dio za neprofitne organizacije, javne ustanove čiji su osnivači lokalne zajednice, poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i nemoćne, na što je odlazilo 132,7 milijune eura.

Sada će na ograničavanje cijena električne energije za kućanstva otići tek 82 milijuna eura, što je gotovo pet puta manje, a za javne i neprofitne ustanove 50 milijuna eura, što je dva i pol puta manje nego u jesenskom paketu.

Značajno povećanje

Najviše je narastao iznos kojim će na teret HEP-a, a u konačnici države, pasti zadržavanje postojećih cijena za velike poduzetnike, one koji troše više od 2,5 GWh električne energije u šest mjeseci. Na te potpore odlazi čak 348 milijuna eura, dok su u rujnu na tu stavku potrošena 35,2 milijuna eura, odnosno deset puta manje.

Ti će poduzetnici imati različite cijene struje, ovisno o potrošnji, a ona će za polugodišnju potrošnju do 250 tisuća kilovatsati ovisiti o tome u koje se vrijeme troši ili imaju jedinstvenu tarifu za obračun cijelog dana.

Iznad 250 tisuća kilovatsati, odnosno od 250 megavatsati do 2,5 gigavatsata plaćat će 180 eura po MWh, a iznad dva i pol gigavatsata 230 eura po MWh.

Smanjenje iznosa ukupne potpore za kućanstva, vrtiće, škole, bolnice, pučke kuhinje, komunalna poduzeća je razumljivo jer polako prolazi sezona grijanja i u regijama poput Dalmacije ili Primorja, gdje dominira grijanje na električnu energiju, građani će trošiti puno manje struje.

No, povećanje subvencije za poduzeća sugerira da će se u Hrvatskoj u sljedećih pola godine razmahati gospodarska aktivnost, pa će to za skoro deset puta povećati potporu za potrošnju električne energije kod najvećih poduzetnika.

Uz to, i za male poduzetnike povećan je iznos potpore i oni koji troše do 250 tisuća kilovatsati dobit će ukupnu potporu od 116 milijuna eura.

No, tako značajne promjene gospodarske aktivnosti u tako kratkom vremenu u Hrvatskoj se mogu dogoditi jedino u turizmu i tu se skriva veća potpora za poduzetnike. Uskoro počinje predsezona, a Vladin paket obuhvaća razdoblje do kraja rujna, to znači i do završetka sezone.

Turizam je jedina gospodarska aktivnost u kojoj će u sljedećih šest mjeseci doći do tako značajnog povećanja potrošnje električne energije, počevši s potrošnjom za klima uređaje.

Skupo hlađenje

Poznato je da su najtopliji dani u godini u Hrvatskoj po potrošnji električne energije, zbog rashladnih uređaja, odavno nadmašili one iz sezone grijanja. Ako ništa drugo, hoteli i iznajmljivači su ovom odlukom Vlade ostali bez argumenta da cijene podižu jer im rastu cijene energije.

Pokušali smo na tri adrese doznati tko su velike tvrtke koje su koristile posebne cijene za velike potrošače u proteklih šest mjeseci. Iz Hrvatske udruge poslodavaca na naše pitanje o njihovim članicama korisnicima ove mjere nisu odgovorili. U HEP-u su nam objasnili da Vlada još nije donijela uredbu, ali i da je prava adresa za naša pitanja Vlada, koja i donosi mjere.

U resornom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da će na naša pitanja moći odgovoriti nakon što Vlada usvoji Paket mjera koji je pak sama Vlada predstavila već u utorak.

– Napominjemo kako predmetna pitanja iziskuju precizne podatke koje nije moguće dostaviti u ovako kratkom roku, poručili su nam iz Ministarstva gospodarstva.

Trebamo znati tko će imati koristi

Postavlja se pitanje kako je Vlada uopće donijela mjere, ako ne može odmah dati podatak o tome tko ih je i kako koristio u proteklih šest mjeseci i kakav je bio njihov efekt, te kako je u svojoj prezentaciji objavila podatak da će zadržavanje iste cijene za velike poduzetnike koštati 348 milijuna eura, te da je takvih korisnika devetstotinjak.

S obzirom na to da je riječ o novcu koji daje tvrtka u stopostotnom vlasništvu države, a sanacija njegovih gubitaka past će na teret svih poreznih obveznika kroz dokapitalizaciju, Vlada bi morala objaviti tko će u privatnom sektoru imati koristi od ove mjere.