Sretni smo, ponosni i počašćeni! Današnjom odlukom UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu u Krakowu i upisom zadarskih bedema na Popis svjetske baštine potvrđena je univerzalna spomenička vrijednost našeg grada. Hvala Ministarstvu kulture RH, svakako i našim partnerskim i prijateljskim gradovima na zajedničkoj nominaciji i vrhunskoj pripremi projekta, na jedan poseban način i našem Miljenku Domijanu, rekao je jučer gradonačelnik Zadra Branko Dukić, koji je predvodio delegaciju Grada Zadra na ovogodišnjem 41. zasjedanju UNESCO-vog Odbora u Poljskoj.
Time je potvrđena odluka ICOMOS-a da se obrambeni sustav grada Zadra, zajedno s utvrđenim gradom Bergamom, utvrđenim gradom Peschiera del Garda i gradom-tvrđavom u Palmanovi u Italiji, tvrđavom sv. Nikole u Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj te gradom Kotorom u Crnoj Gori, upiše na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
Odgovornost prema spomeničkoj baštini
– Put do ovog ekskluzivnog priznanja za Zadar je bio dug i težak, ali ispravan i objektivan, što je danas i potvrđeno. Imamo i iznenađenje od prekjučer kada je i bukova šuma na prostoru Nacionalnog parka Paklenica upisana na popis zaštićene prirodne baštine, pa tako Zadar i njegov kraj od ove godine krase zapravo dvije UNESCO-ove oznake. Radujemo se i ponosni smo vjerujem jednako kao svi naši sugrađani. Od danas nosimo prestižno priznanje za našu spomeničku baštinu, ali i ništa manju odgovornost prema njoj. Zadar svoju budućnost temelji na iznimnim kulturnim i civilizacijskim dosezima kroz bogatu povijest, a na nama je obaveza sačuvati je i oplemeniti za naraštaje koji dolaze, poručuje Branko Dukić.
Hrvatska, Italija i Crna Gora su u siječnju 2016. godine uputile UNESCO-u prijedlog za upis na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća“.
Nakon dugotrajnog i zahtjevnog procesa izrade odgovarajuće dokumentacije i evaluacije prijedloga, UNESCO-v Odbor za svjetsku baštinu, na zasjedanju u Krakovu u Poljskoj 9. srpnja ove godine, pozitivno ga je ocijenio te je donio odluku da se ovo kompleksno dobro upiše na Popis svjetske baštine sa sljedećim komponentama: u Italiji utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova; u Hrvatskoj obrambeni sustav grada Zadra i tvrđava sv. Nikole u Šibensko- kninskoj županiji te u Crnoj Gori grad Kotor.
Nakon odlučne preporuke ICOMOS-a, kao stručnog savjetodavnog tijela UNESCO-a, da se predloženo serijsko dobro upiše na Popis svjetske baštine, članovi Odbora za svjetsku baštinu su pohvalili i čestitali na odlično pripremljenoj nominaciji.
Unaprjeđenje turističke ponude
Komentirajući ovu odluku poznati zadarski konzervator, koordinator u Ministarstvu kulture, Miljenko Domijan kazao je kako se sada sustav zadarskih bedema iz 16. stoljeća i službeno svrstao u skupinu svjetskih kulturnih dobara.
– Pretpostavlja se kako je UNESCO-v Popis svjetske baštine najbolja humanistička baština na svijetu. Bogu hvala da smo uspjeli ući na taj popis. Mogu reći kako sam se osobno trudio kao magarac zadnjih deset godina kako bi Zadar ušao na Popis svjetske baštine. Stoga ova odluka za mene ima veliko emocionalno zadovoljstvo, a u nju sam uložio sve svoje stručne i ljudske kapacitete. U neku ruku sam dobio zadovoljstvo do ganuća, priča Domijan dodajući kako se Zadar sada uvrstio među one hrvatske gradove čija se spomenička baština našla na UNESCO-vu Popisu, od Dubrovnika, Splita, Trogira, Šibenika do Poreča.
– Ovim uvrštenjem puno se dobiva i u turističkoj ponudi grada, budući da znamo kako ta grana gospodarstva više nisu isključivo sunce i more. Biti grad s Popisa svjetske baštine predstavlja autentični proizvod podučja u koje neki gost dolazi. Svjedoci smo da to turisti hoće prepoznati. Sve više turista, posebice s Istoka, ciljano dolazi na mjesta s UNECSC- ova Popisa. Stoga će i vrsnoća gostiju koji će dolaziti u Zadar sada biti drugačija, govori ovaj konzervator.
Upisano dobro „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“ predstavlja organizaciju, oblikovanje, adaptaciju i provedbu inovativnog „alla moderna“ modela vojne arhitekture čija je svrha bila obrana trgovačkih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu. Nakon promjena uvjetovanih uvođenjem upotrebe vatrenoga oružja, elementi „ala moderna“ sustava na izuzetan način pokazuju njegove tehničke i logističke sposobnosti, moderne borbene strategije i nove arhitektonske zahtjeve.
Uvrštena i šibenska tvrđava Sv. Nikole
Navedenih šest komponenti predloženog transnacionalnog serijskog kulturnog dobra venecijanskog sustava obrane sadrže atribute izvanredne univerzalne vrijednosti, uključujući njihovu tipološku raznolikost, vizualni integritet i stanje očuvanosti, čime su ispunjeni kriterij III i IV za upis na Popis svjetske baštine.
Upravljanje ovim transnacionalnim serijskim kulturnim dobrom bit će organizirano na transnacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini odgovornosti i aktivnosti.
Zadar je bio vojno i administrativno sjedište jadranskog dijela Republike Venecije te središte pomorskih putova između Venecije i Krfa. Nalazi se na poluotoku utvrđenom gradskim zidinama s nizom bastiona i kortina te vanjskom utvrdom trema kopnu. Izuzetan značaj njegovih utvrda nisu umanjile niti kasnije promjene. Obrana grada na poluotoku još uvijek čuva izvanrednu akumulaciju nadgrađenih zidova i konstrukcija: monumentalna kopnena vrata – remek djelo visoke renesanse, moćne bedeme i bastione koji demonstriraju ala moderna“ vojnu arhitekturu.
Tvrđava sv. Nikole, smještena na stjenovitom otočiću na ulazu u šibenski kanal, bila je prva linija obrane grada Šibenika s mora. Ova jedinstvena utvrda na moru, sa svojim trokutnim tlocrtom, vrhunski je primjer razvoja inovativnog „alla moderna“ modela fortifikacijske arhitekture, ali i vrhunsko ostvarenje kasnorenesansne arhitekture.
Dvije zone zadarske zaštite
Miljenko Domijan je rekao kako su određene dvoje zone UNESCO-ve zaštite za područje grada Zadra.
– U osnovnoj zoni nalazi se sam sustav bedema koji su građeni od 30-ih do 70-ih godina 16. stoljeća od ugroze imperijalističke osvajačke politike Osmanskog carstva. Druga, tzv. pafer zona točno se preklapa se područjem koje je svojedobno Hrvatska stavila pod kulturnu zaštitu, a obuhvaća rubni pojas uz Branimirovu obalu te se nastavlja preko Ravnica do Foše. To znači da se na cijelom tom području ne smiju izvoditi nekakvi zahvati bez odobrenja UNESCO-a. Znam da se mnogi sada pitaju što to znači za projekt Vrata Zadra, a ja mogu reći daj Bože da se taj projekt ostvari jer će on rehabilitirati zadarski sustav bedema, priča ovaj konzervator.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Gradonačelnik Karlovca
Voda u Karlovcu poplavila 25 obiteljskih kuća, najteže u Brodarcima
Nogomet
HNL
Slaven Belupo i Rijeka odigrali bez golova
Svijet
cilj napada bio Safiedine
Hezbolah izgubio kontakt s potencijalnim nasljednikom Nasralaha nakon izraelskog napada
Ostali sportovi
ČIGRA OPEN
Donatovci opet na postolju međunarodnog taekwondo natjecanja
Hrvatska
LOTO 7
Provjerite listiće, netko je osvojio milijun eura!
Zadar
Impresivan uspjeh
Inga Petričević iz Zadra među najfrizerima planeta!
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica vrvila ljudima unatoč hladnijem vremenu
Županija
najveća skupina dosad
PREKRASAN PRIZOR Plamenci iznenada doletjeli u Ninsku lagunu!
Svijet
bivši američki predsjednik
Trump: ‘Treba gađati nuklearnu infrastrukturu Irana, a o ostalom brinuti kasnije’
Zadar
vrijeme danas