Domaće gospodarstvo potpuno ovisi o uvozu radne snage

Gotovo svaki deseti osiguranik, odnosno obveznik plaćanja mirovinskog osiguranja, u Primorsko-goranskoj županiji u prošlom je mjesecu bio strani radnik, odnosno dolazio je izvan područja Europske unije. U Zadarskoj je županiji udio stranaca bio i veći, 11,7 posto, a u cijeloj Hrvatskoj prednjači Istarska županija u kojoj je udio stranih radnika među osiguranicima 18,5 posto što bi značilo da je gotovo svaki peti radnik stranac.

Upućuju na to posljednji podaci koje je o broju osiguranika objavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i oni koje je o broju izdanih dozvola za rad i boravak strancima objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova i to uz uvjet da su svi poslodavci prijavili svoje radnike na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a ako to nisu učinili, onda posla imaju druge državne institucije.

Sezonsko zapošljavanje

Prema podacima MUP-a do kraja rujna za PGŽ je izdano 12.429 radnih dozvola strancima, a kako je ta županija, prema podacima HZMO-a, imala 125.897 osiguranika, to znači da je među njima bilo i 9,87 posto stranih radnika. Ti će se podaci vjerojatno u sljedećim mjesecima ipak promijeniti i udio stranih radnika će opadati jer gotovo je četvrtina dozvola, 2.991 izdana za sezonsko zapošljavanje.

U isto vrijeme u Zadarskoj je županiji bilo 67.428 osiguranika, a izdane su 7.883 dozvole za rad i boravak državljana trećih zemlja, dok je u Istarskoj županiji na 108.738 osiguranika bilo 20.095 dozvola za rad stranaca, što je najveći udio stranih radnika među osiguranicima. Visoki postotak od 15,6 posto ima i Dubrovačka županija, a udio manji od deset posto, među županijama u kojima je važna gospodarska grana ljetni turizma, ima jedino Splitsko-dalmatinska županija. U Ličko-senjskoj županiji taj je udio gotovo 14 posto, a u Šibensko-kninskoj 12 posto.

Iako je u jadranskim županijama najvećim dijelom udio stranih radnika rastao zbog zapošljavanja u turizmu, ta grana nije prva po broju dozvola za rad stranaca, nego je to i dalje graditeljstvo. U turizmu je izdano 40.435 dozvola za strane radnike, a ta je grana imala 137.698 osiguranika, pa ako su poslodavci doista prijavili sve radnike za koje su tražili dozvole, to znači da je u rujnu udio stranaca zaposlenih u turizmu bio 29,3 posto od ukupnog broja radnika.

Nove dozvole

Ta će se brojka brzo smanjiti, kao i udio stranih radnika u priobalnim županijama, jer je u 16.444 slučaja bila riječ o sezonskom zapošljavanju. Što se tiče graditeljstva, krajem rujna je za tu granu bilo izdano 50.676 dozvola za boravak i rad stranaca, što je povećanje od šest tisuća u odnosu na prethodni mjesec. Graditeljstvo, prema HZMO-u, ima 135.835 osiguranika, pa je među njima 37,3 posto stranaca. Na turizam i graditeljstvo je tako u rujnu otpadalo 91.112, odnosno 68,5 posto od ukupno 133.014 izdanih radnih dozvola za strance.

Podaci MUP-a kažu i da je u najvećem broju, 85.869, riječ o novim dozvolama, 28.955 slučajeva tiče se produljenja dozvola, a 18.190 ih je izdano za sezonske radnike. Najveći broj stranih radnika u Hrvatsku i dalje dolazi iz susjednih država Bosne i Hercegovine (30.555) i Srbije (20.358). Na trećem su mjestu cijelu proteklu godinu radnici iz Nepala za koje je odobreno 16.346 radnih dozvola, a slijede Sjeverna Makedonija s 11.672 dozvole i Indija s 11.018.

U odnosu na kolovoz ukupan je broj radnika povećan za 13 tisuća, što znači da je porastao za više od deset posto, toliko je otprilike rastao i broj radnika iz BiH, Srbije i Nepala, dok je za radnike iz Indije broj dozvola povećan za više od dvije tisuće, odnosno za 21 posto.