Dok poslovne banke imaju rekordnu dobit, središnje bilježe minuse

Ove godine središnje banke eurosustava moraju plaćati ogromne novce poslovnim bankama na osnovu kamata, jer su ključne kamatne stope sve više, a među njima je i ECB-ov tzv. deposit facility rate, kao stopa po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod središnjih.

Stoga je ovo godina rekordnih dobiti poslovnih banaka, o čemu svjedoče već i neki recentni polugodišnji rezultati većih hrvatskih banaka, ali vjerojatno i godina velikih minusa središnjih banaka, koje bi iz tog razloga, ali i još nekih, mogle iskazati gubitak.

ECB je ovaj tjedan i dodatno povećao, za novih 0,25 postotnih bodova, svoje ključne stope, koje sada redom iznose 4,25 posto, 4,50 posto i 3,75 posto (ova zadnja je »deposit facility«), pa su banke dodatno privučene da drže novac neiskorišten kod središnjih banaka, jer bez rizika ostvaruju značajan prinos, višestruko veći od onog kojim npr. nagrađuju svoje štediše.

Na ovakvoj monetarnoj politici visokih kamata, koja je naravno usmjerena na suzbijanje inflacije, profitiraju dakle poslovne banke, a gube krajnji korisnici kredita, tvrtke i građani, koji plaćaju više kamate za pozajmice i teže do njih dolaze, no očito i sustav središnjih banaka »trpi« pod teretom koji si je, uvjetno rečeno, sam zadao.

Hrvatsku narodnu banku smo propitali kako trenutno posluje ECB te ostale banke eurosustava, uključujući i HNB, s obzirom na ovu situaciju da moraju isplaćivati ogromna sredstva privatnim bankama.

Također nas je zanimalo što uopće znači da središnja banka posluje s gubitkom, može li bankrotirati, i je li to uopće važno i zašto sa stajališta građana, ali i monetarnog sustava.

Nagomilane rezerve

Iz HNB-a su odgovorili da je eurosustav, odnosno Europska središnja banka uključujući nacionalne središnje banke europodručja, u proteklih deset godina, od 2012. do 2021., ostvarivao stabilan tijek dobiti što je rezultiralo kumulativnom dobiti od oko 300 milijardi eura.

– Razmjerno visoka dobit Eurosustava bila je posljedica izrazito ekspanzivne monetarne politike koju je ECB vodio kako bi inflaciju podigao s vrlo niske razine i približio je ciljanoj razini od 2 posto, odnosno kombinacije negativnih kamatnih stopa na depozite banaka i opsežnog programa otkupa obveznica.

U tom su razdoblju također povećani financijski zaštitni slojevi – na kraju 2021. rezervacije za financijske rizike, opće pričuve i kapital iznosili su ukupno 229 milijardi eura, dok je dodatnih 555 milijardi eura bilo na revalorizacijskim računima.

Dobit je u tom razdoblju ostvarivao i ECB te je najveći dio dobiti isplaćivao nacionalnim središnjim bankama europodručja, a dio zadržavao kako bi ojačao financijske zalihe za amortizaciju eventualnih gubitaka u budućim godinama. Krajem 2021. godine ECB je stoga imao visoke financijske zaštitne slojeve – rezervacije za financijske rizike i kapital od 16,5 milijardi eura, te revalorizacijske račune u visini 32,3 milijardi eura.

U 2022. je iskazani financijski rezultat ECB-a bio nula, jer je za pokriće negativnog rezultata ostvarenog ponajprije porastom troškova kamata na sredstva u sustavu TARGET2 iskoristio 1,6 milijardi eura rezervacija za financijske rizike, otkrivaju u HNB-u.

Dakle, očito je nagomilane dobiti ECB lani iskoristio za pokriće minusa koji je bio posljedica zaokreta monetarne politike, odnosno situacije da su od negativnih stopa bankama odjednom morali početi isplaćivati značajne prinose. S obzirom na to da je ove godine monetarna politika još i dodatno otišla u tom smjeru, koji dakle ECB-u donosi trošak, jasno je da se s istim problemom suočava i ove godine, no HNB taj dio ne komentira.

Različiti rezultati

Iz HNB-a međutim navode da nacionalne središnje banke Eurosustava ostvaruju različite financijske rezultate, ovisno o veličini i vrsti imovine u njihovim bilancama. No, kažu, »zajedničko im je da u trenutnim uvjetima velikih viškova likvidnosti i sve viših kamatnih stopa isplaćuju velike kamate poslovnim bankama«.

U HNB-u podsjećaju da su dakle »obje ove okolnosti, viškovi likvidnosti u bankovnim sustavima i visoke kamatne stope, rezultat vođenja politika s ciljem postizanja primarnog cilja monetarne politike velikih središnjih banaka – stabilizacije potrošačke inflacije«.

– Te su okolnosti ujedno posljedica reakcija središnjih banaka na dvije vrlo različite epizode nestabilne inflacije: viškovi likvidnosti nastaju kao posljedica otkupa vrijednosnih papira u svrhu borbe protiv preniske potrošačke inflacije u razdoblju nakon 2015., a posebno nakon izbijanja pandemije 2020. godine, dok kamatne stope postupno rastu od srpnja 2022. s ciljem snižavanja potrošačke inflacije.

Bitno je napomenuti kako viškovi likvidnosti ili povećane kamatne stope pojedinačno ne vode do ovakvih velikih isplata poslovnim bankama, već jedino njihova simultana pojava koju je, u danim uvjetima, bilo vjerojatno nemoguće izbjeći, pojašnjavaju stručnjaci naše središnje banke.

Kažu i da će »pad profitabilnosti središnjih banaka Eurosustava postupno donekle ublažavati smanjenje viškova likvidnosti i porast prinosa na vlastitu imovinu, a akumulirane rezerve i povećanje kapitala koji su ostvarile u proteklom desetljeću omogućit će im da u određenoj mjeri apsorbiraju privremene gubitke«

Zakonska zadaća

Na pitanje pak o tome, što uopće znači da središnja banka posluje s gubitkom, i kako se to reflektira na građane i cijeli sustav, iz HNB-a su vrlo jasno odgovorili.

– Središnje su banke institucije posvećene ostvarivanju makroekonomskih ciljeva, prije svega stabilnosti cijena te financijskoj stabilnosti, a ne maksimizaciji profita. Europska središnja banka vodi monetarnu politiku s ciljem očuvanja stabilnosti cijena, čak i ako to znači privremeno pogoršanje financijskih rezultata ECB-a i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava.

Negativan financijski rezultat središnjih banaka zbog zaoštravanja monetarne politike s ciljem očuvanja stabilnosti cijena suzbijanju inflacije mala je žrtva u odnosu na dobrobit koju društvu i gospodarstvu pruža stabilnost cijena, poručuje HNB. Nadalje, navodi HNB, »ni financijski gubici, pa niti negativan neto kapital nisu prepreka središnjim bankama za obavljanje njihovih zakonskih zadaća«.

– Ipak, smatra se da bi u dužem razdoblju središnje banke trebale izbjegavati situaciju u kojoj je njihova neto imovina niža od visine kapitala ili čak negativna, kako to ne bi ugrozilo njihovu financijsku neovisnost, odnosno stvorilo potrebu da ih država dokapitalizira sredstvima poreznih obveznika, pojašnjavaju u Hrvatskoj narodnoj banci.

HNB će u 2023. bankama isplatiti oko 400 milijuna eura

O vlastitim rezultatima u prethodnim godinama, te u ovoj, u HNB-u kažu da je HNB u zadnje 22 godine (od 2001. do 2022.) ostvario ukupnu dobit od 1,94 milijarde eura, odnosno 14,6 milijarde kuna. Ministarstvu financija u tom je razdoblju ukupno raspodijeljeno 780 milijuna eura, odnosno 5,9 milijardi kuna, a značajno su povećani i zaštitni slojevi HNB-a.

– U 2023. će financijski rezultat HNB-a biti pod velikim utjecajem porasta kamatnih troškova koji je financijski odraz ciklusa snažnog podizanja referentnih kamatnih stopa ECB-a u cilju vraćanja inflacije u europodručju na razinu od 2 posto u srednjem roku.

Referentne kamatne stope ECB-a porasle su u prošloj godini i dosadašnjem dijelu ove 2023. godine za 400 baznih bodova, pa se tako i stopa na prekonoćne depozite povećala s -0,50 posto na 3,50 posto (u međuvremenu je, ovaj tjedan, i dodatno povećana, kako je na početku spomenuto, op. a.).

S obzirom na to da je višak likvidnosti s kojim su banke u Hrvatskoj ušle u europodručje bio visok, od 1. siječnja ove godine u skladu s operativnim monetarnim okvirom ECB-a koji HNB primjenjuje kao dio Eurosustava, bankama se isplaćuju kamate na prekonoćno deponirana sredstva iz viškova likvidnosti.

U prvih šest mjeseci 2023. po osnovi prekonoćnih depozita bankama je ukupno isplaćeno oko 190 milijuna eura kamata, a u drugoj polovini godine očekuje se da će taj trošak biti i viši zbog porasta kamatnih stopa što će utjecati na neto kamatne prihode HNB-a, ističu u HNB-u. To bi značilo da će poslovnim bankama u ovoj godini isplatiti barem oko 400 milijuna eura.

Unatoč tome, naša središnja banka u ovoj godini u svom financijskom planu poslovanja planira dobit od 20,3 milijuna eura, no, kako kažu, uz veliku ogradu koja se sastoji u tome da »plan za 2023. ne sadržava planirani neto rezultat udruživanja monetarnog prihoda, za čiji će se iznos korigirati financijski rezultat po godišnjem obračunu za 2023.«