Do podneva slab odaziv na Manjinskim izborima

Pripadnici nacionalnih manjina pokazali su u nedjelju slabo zanimanje za izbor svojih vijeća i predstavnika u lokalnim jedinicama, pokazuju podaci o odazivu koje je u podne objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Odaziv je uobičajen za ovu vrstu izbora, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski, navodeći da je najveći u Međimurskoj (oko 11 posto) i u Ličko-senjskoj županiji (oko 7 posto).

Što se tiče samih manjina, najveći odaziv je kod romske (između sedam i 10 posto), pa kod mađarske (između šest i sedam posto), češke i slovačke (između pet i šest posto), dok su ostale manjine na manjim postotcima. Hojski ističe da pokazatelje o odazivu  treba gledati u cjelini.

Najviše birača ima srpska nacionalna manjina, a njih je na razini županija do podneva izašlo 4.000 tisuće, na razini gradova i općina oko 2.000 tisuće, kazao je Hojski.

Izraženo pak u postotcima, na izbore za vijeća u općinama, gradovima i županijama odazvalo se između 2, 7 posto (na razini gradova) i 5, 8 posto (na razini općina) birača, pripadnika srpske manjine. Manjinska vijeća bira 14 nacionalnih manjina, a predstavnike njih 19.

Biraju 339 vijeća i 106 predstavnika u 201 jedinici: u 19 županija i Gradu Zagrebu, u 65 gradova i 116 općina. Jedina županija u kojoj se izbori ne održavaju je Krapinsko-zagorska, jer tamo nije bilo pravovaljanih kandidatura.

Izbori bez izborne šutnje 

Od 7 do 19 sati, kada se biračka mjesta zatvaraju, pravo birati svoja vijeća i predstavnike ima oko 235.000 birača, što je 15-ak tisuća manje nego prije četiri godine. Da bi ostvarili svoje pravo, otvoreno je 840 biračkih mjesta.

Hojski tumači kako je to nominalno manje mjesta nego na drugim izborima, ali da je, kad se broj gleda u omjeru na biračko tijelo, na manjinskim izborima više biračkih mjesta.

Da bi odaziv na manjinske izbore mogao biti slab upućivao je i podatak da se zbog izostanka pravovaljanih kandidatura neće birati čak četvrtina vijeća i predstavnika za koje je Vlada raspisala izbore te da je među kandidatima vrlo malo mladih.

Dio manjinskih zastupnika ranije je objasnio kako su dva razloga za to: slab utjecaj vijeća i predstavnika na lokalne odluke te niske, a ponegdje i nepostojeće naknade za rad izabranih članova vijeća i predstavnika. Treba istaknuti i da su manjinski izbori jedni na kojima nema izborne šutnje, pa ni kazni za njeno kršenje.

Nove podatke o odazivu na manjinske izbore, DIP će objaviti u 17 sati, a cjelovite izborne rezultate u ponedjeljak.