Djeca oživjela stare uskrsne običaje

Djeca iz Dječjeg vrtića “Morska Vila” i učenici Osnovne škole “Petar Zoranić” natjecala su se u gađanju jaja kovanicama i u “tuckanju” jajima. U ninskom Domu kulture natjecalo se stotinjak djece, za sve se našao prigodni uskrsni dar, a za pobjednike u raznim kategorijama i diplome. Osim natjecateljskog dijela upriličena je i prigodna izložba dječjih radova na temu Uskrsa
U organizaciji Grada  Nina već drugu godinu zaredom oživljavaju se i približavaju djeci i mladima stoljećima  stari uskrsni običaji. Djeca iz  Dječjeg vrtića “Morska Vila” i  učenici osnovne škole “Petar  Zoranić” natjecala su se u  gađanju jaja kovanicama i u  “tuckanju” jajima. U ninskom  Domu kulture natjecalo se stotinjak djece,  za sve se našao  prigodni uskrsni dar, a za pobjednike u raznim kategorijama  i diplome. Osim natjecateljskog dijela upriličena je i prigodna izložba dječjih radova  na temu Uskrsa.
Uskrs je najstariji, najveći i  najvažniji blagdan kršćanstva.  Tada kršćani slave uskrsnuće  Krista.  Skrušene molitve, procesije,  postovi, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i  njihov blagoslov u uskrsnoj  košari, bojenje  uskrsnih jaja,  uskrsno čestitanje i darivanje  te pjesme u slavu Uskrsa tek su  dio pučkih uskrsnih običaja.
Slavljenje  Uskrsa povezuje ljude u zajedničkom veselju, druženju,  čestitanju i  izražavanju dobrih želja. Takva  poruka iz svačijeg je srca prenesena na uskrsna jaja i kao  takva darovana dragoj osobi.  Ima mnogo običaja u svezi s  uskrsnim jajima. Darivanje jaja popraćeno je i poznatom  tradicijom “tuckanja jaja” kada  onaj tko na vrhu probije jaje  naposljetku i dobiva to jaje.
Uskrsne igre, osim tradicije,  potiču i djetetove motoričke i  kreativne sposobnosti te timski duh. Možete se igrati pojedinačno, po ekipama, unutar  obitelji, ali i organizirati ih za  djetetove prijatelje. Vrlo je lako usklađivati ih po djetetovoj  dobi.
Simboli Uskrsa simboli su  buđenja proljeća. Jaja i zec,  danas nerazdvojivo povezani s  proslavom Uskrsa, simbol su  rađanja i kruga života kod  mnogih pretkršćanskih religija. Čini se da  je i običaj  ukrašavanja jaja u Slavena  stariji od  kršćanstva, kao  i nastale  kršćanske legende.  Najčešće tumačenje jajeta  povezano je sa  životnom snagom, začećem, plodnošću,  mladošću, jakošću, zdravljem i  obiljem.
Pisanice, “ofarbana jaja”,  omogućuju veliki broj običaja  kao što su: darivanje jaja, “tuckanje” obojenim i neobojenim  jajima i gađanje jaja novcem.  Borba jajima, u Hrvatskoj popularno nazvana “tucanje” ili  “tuckanje”, ima jednostavna  pravila. Svatko ima tvrdo  kuhano jaje, može i svježe, koje drži u ruci i laganim udarcima udara u protivnikovo dok  ne pukne. Onaj čije jaje nije  puklo dobiva jaje poraženoga.  Osim toga, prema staroj legendi, onaj kojem ostane cijelo  jaje, uživat će u dugom životu.
– Svatko bi iz košare odabrao  jedno jaje i kucnuo jaje svog  para, odnosno svih ostalih, a  pobjednik je onaj čije jaje u što  više “borbi” ostane nerazbijeno, nostalgično se prisjećaju  stariji Ninjani.
Za Uskrs se većinom igraju  igre koje uključuju jaja. Postoje razne varijacije, od utrka  do pogađanja ili zagonetki.  Neke od njih su se pretvorile u  natjecanja, no prije svega su  sjajna prigoda za zbližavanje i  lijepo provedeno vrijeme u  krugu obitelji.