DJECA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA Predlaže se obvezan nadzor za mlađe od 13 godina

Europska unija (EU) priprema jednu od najvećih promjena u pristupu zaštiti djece u digitalnom prostoru. Nakon sve više upozorenja o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje i razvoj mladih, stručnjaci predlažu uvođenje zajedničke dobne granice prema kojoj djeca ne bi mogla samostalno koristiti te platforme.

Prema preporuci stručnog panela EU-a, djeca mlađa od 13 godina ne bi trebala imati samostalan pristup društvenim mrežama. Za djecu mlađu od dvije godine preporuka je potpuna izbjegavanje takvih platformi, a djeca do 13. godine sadržajima bi trebala pristupati samo uz nadzor roditelja ili u obrazovne svrhe. Nakon toga pristup bi se postupno prilagođavao dobi i razini samostalnosti mladih korisnika.

Stvaranje ovisnosti

Autori izvješća naglašavaju da cilj nije zabraniti tehnologiju kao takvu, nego djeci omogućiti da u digitalnom svijetu odrastaju sigurno i u skladu sa svojim razvojnim potrebama. Društvene mreže, priznaju, doista nude prostor za učenje, kreativnost i komunikaciju, ali samo ako su djeca za to dovoljno zaštićena i pripremljena. Problem je, upozoravaju, u samom dizajnu platformi. Današnje aplikacije oblikovane su tako da korisnike zadrže na ekranu što je duže moguće, a takav pristup kod djece može poticati ovisničke obrasce ponašanja, “istisnuti” vrijeme namijenjeno sportu, igri i druženju uživo te povećavati izloženost nasilnim ili neprimjerenim sadržajima i kontaktu s nepoznatim osobama.

Zato stručnjaci inzistiraju da odgovornost ne smije počivati isključivo na roditeljima i školama. Teret dokazivanja da je neka platforma sigurna za djecu, poručuju, mora snositi industrija koja tu platformu razvija, a sigurnost bi trebala biti ugrađena u sam dizajn usluge, a ne dodavana naknadno kao mjera zaštite kojoj moraju pribjeći roditelji ili korisnici. Konkretno, to bi značilo da bi pružatelji digitalnih usluga, sve dok ne dokažu da učinkovito štite maloljetnike, morali ograničiti pristup djeci mlađoj od 13 godina na području Unije.

Usklađivanje pravila

Članicama pritom ostaje prostor da, ako procijene da je to potrebno, uvedu i strože dobne granice za starije maloljetnike. Nekoliko zemalja tu mogućnost već aktivno razmatra. Španjolska, Grčka, Njemačka i Austrija pripremaju vlastita zakonska rješenja za ograničavanje pristupa mladih društvenim mrežama. Ipak, budući da su najveće digitalne platforme regulirane europskim zakonodavstvom, konačna će pravila morati biti usklađena na razini cijele Unije, a ne prepuštena isključivo pojedinačnim državama.

– Europa mora učiniti online prostor sigurnijim za djecu, jednako kao što je desetljećima unapređivala njihovu zaštitu u stvarnom svijetu. Tehnološki razvoj ne smije biti ostvaren na štetu zdravlja, sigurnosti i dobrobiti najmlađih – istaknula je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je inicirala izradu tog izvješća.

Iskustva država koje su već uvele dobna ograničenja pokazuju da dio mladih uspijeva zaobići zabrane, ali bilježe se i pozitivni učinci: neka djeca provode manje vremena na društvenim mrežama te se više okreću sportu, druženju i aktivnostima izvan digitalnog svijeta.

ZAOBILAŽENJE PRAVILA U PRAKSI

Komisija (EK) najavila je da će nakon ljeta predstaviti zakonodavni prijedlog kojim bi se korištenje društvenih mreža prilagodilo dobi korisnika. Iako EU već kroz Akt o digitalnim uslugama (DSA) obvezuje velike platforme na veću zaštitu maloljetnika, a većina njih propisuje minimalnu dob od 13 godina za otvaranje računa, stručnjaci upozoravaju da se ta pravila u praksi često zaobilaze i nedovoljno nadziru. Da je sigurnost djece na internetu postala jedan od prioriteta EU-a, pokazuje i nedavna odluka EK prema kojoj je Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, prekršila odredbe DSA-a. EK je pritom upozorio na funkcionalnosti platformi koje mogu poticati prekomjerno korištenje i stvarati ovisničke obrasce ponašanja, osobito među mlađima.