Dan žrtava Domovinskog rata obuhvatio bi i agresorske žrtve

Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, a u organizaciji udruge Prvi hrvatski redarstvenik Zadarske županije i Grada Benkovca, u dupkom punoj velikoj dvorani na drugom katu Vatrogasnog doma održana je »Tribina sjećanja za poginulog branitelja Ivicu Pešuta i još 41 poginulog branitelja benkovačkog kraja«. Zbog velikog interesa mnogi su bili u hodniku i na stepenicama, čak i u atriju na prvom katu zgrade.
Među mnoštvom nazočnih u dvorani nazočila je majka hrabrosti Ika, majka hrvatskog viteza Ivice Pešuta, te braća Srećko i Krešo, sestre Ružica i Dragica, rodbina i prijatelji i drugih poginulih hrvatskih branitelja.
– Ovo je za mene, vjerujem i za sve vas, dan žalosti, ponosa i zahvalnosti, rekao bih pomiješanih emocija koje svako od nas osjeća na sebi svojstven način. Žalosti zato što Ive i naši branitelji nisu više s nama i svojim obiteljima, ponosa zato što su naši heroji, koji nisu dvojili što trebaju raditi kada ih je zvala domovina, i zahvalnosti što su dali ono najvrjednije i najviše što se može dati, a to je život za prijatelja, domovinu i slobodu, kazao je Tomislav Bulić, benkovački gradonačelnik, te je nastavio:
– Tu žrtvu istinski nikada i 100 puta nikada ne smijemo zaboraviti, a najveće naše svjedočanstvo toj žrtvi da nije bila uzaludna moraju biti naša djela prema susjedu, kumu, prijatelju, bratu, sestri, oci, majci, zajednici i domovini. Moramo živjeti one vrijednosti koje su živjeli oni kojih se danas spominjemo, a to je teško narušeno povjerenje, ljubav i zajedništvo, koje su po mom dubokom uvjerenju jedini zalog sretne budućnosti pojedinca, društva i Domovine. Moramo graditi pravedno, društvo jednakih mogućnosti, poručio je Tomislav Bulić.

Emotivna obraćanja i predavanja
Nazočnima su se obratili i Ante Deur, izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, brigadir Ivan Jenjić, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministra obrane Damira Krstičevića, general zbora Josip Lucić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.
Prvi je predavanje s puno iskazanih emocija održao 100-postotni ratni vojni invalid iz Zagreba, general bojnik Marko Lukić, prvi zapovjednik Antiterorističke jedinice Lučko i Specijalnih postrojba MUP-a.
Potom je general zbora Josip Lucić, zapovjednik posebne jedinice MUP-a za vrijeme akcije Plitvice i bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, između ostalog ukazao na tekovine Domovinskog rata, njihove hrabre i neuništive aktere, hrvatske branitelje, ali i na one koji su na oltar domovine položili ono najdragocjenije, svoje živote.
Treći predavač bio je hrvatski je političar i pjesnik Drago Krpina, zamjenik predsjednika Zajednice utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman. Nakon što je kronološki govorio o prvom oružju koje je došlo na ovo područje i pokušaju atentata na dr. Tuđmana u Benkovcu, drugi dio obraćanja Drage Krpine bio je u sasvim drugačije tonu i s drugačijim porukama.
– Prema hrvatskom narodu i poginulim prijateljima dužni smo ukazivati i na ono što danas nije dobro, to je naša dužnost. Gotovo pola milijuna nas Hrvata je manje nego onda kad smo stvarali prve oružane skupine. Šezdesetih godina proteklog stoljeća se rađalo oko 95.000 djece, a danas oko 30.000. Kamo mi to idemo, koja je naša budućnost, koja je svrha ovog što pričamo i čega se sjećamo.

Odrekli se hrvatskog bogatstva
– Milijun hektara najbolje hrvatske zemlje je neobrađeno zato što netko u državi nije učinio da ta zemlja bude obrađena. Slavonska ravnica od prije nekog vremena je u rukama Rusa i njihovih saveznika, a naftni i energetski sustav izručili smo Mađarima. Bankarski i telekomunikacijski sustav također je izručen strancima, umalo se to dogodilo i autocestama. Rusi nam danas prodaju hrvatsku vodu, Jamnicu i Janu, to je van zdrave pameti. Tragedija je i sramota da smo se za 2,5 milijardi kuna zadužili da hrvatsko more naspemo hrvatskim kamenom. Za samo petinu tog novca svaka njiva bi u Ravnim kotarima imala hidrant za navodnjavanje. Za koju godinu planira se i odustajanje od hrvatskog monetarnog suvereniteta, ukinut će se hrvatska kuna i monetarnu politiku će nam određivati stranci, naglasio je Krpina, te je nastavio:
– Posebno nas hrvatske branitelje boli što hrvatska aktualna vlast dopušta onima koji godinama intenzivno opravdavaju agresiju na Hrvatsku da se njihova djelatnost financira našim novcem, Novostima Milorada Pupovca u kojima se na najgori mogući način vrijeđa Hrvatsku, hrvatski narod, hrvatske branitelje, hrvatske biskupe, hrvatsku katoličku crkvu. Je li to cijena koju treba platiti za tobožnju političku stabilnost, ne, to je sramota, to je nedopustivo i na to se smije dalje pristajati.

Srećku Pešutu fotografija brata Ivice
Razlozi su, nažalost, u ljudima koji su se ulaktili na položaje gdje se donose najvažnije odluke za narod i državu, ali koje ne pokreću strasti i emocije koje su pokretale nas devedesetih godina. Riječ je o ljudima koji su u širokom luku zaobilazili Domovinski rat te danas po svaku cijenu brane svoj politički položaj, tu se treba suprostaviti i to prekinuti, a ne trpjeti takva poniženja, tvrdi Krpina.
Najavljen je, kaže Krpina, novi Zakon o državnim blagdanima kojim se između ostalog predlaže da se 18. studeni proglasi danom svih žrtava Domovinskog rata (op a. Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje).
– Na prvi mah rekao bih sjajno, konačno više. Međutim, ako malo bolje razmislite o tome, onda ćemo vrlo lako uočiti da se može raditi o vrlo podloj zamisli. Naime, kad su partizani trgovima u Zagrebu dali imena nisu davali imena Trg žrtava narodno oslobodilačkog rata nego su trg preimenovali Trgom žrtava fašizma. U Hrvatskoj treba odrediti dan sjećanja na žrtve, ali žrtava velikosrpske agresije.
– Naši prijatelji su pali u Domovinskom ratu, ali su pali od velikosrpskog agresora. U protivnom moglo bi se dogoditi, vrlo je znakovito da Pupovac o tome šuti, da se to prezentira kao zajedničko sjećanje na sve žrtve, i one hrvatske branitelje u Vukovaru koji su tamo izginuli, ali i one četničke koji su izgorjeli u tenkovima koje su spalili hrvatski branitelji koji su branili Vukovar. Zato s ovog mjesta pošaljimo poruku i hrvatskoj Vladi i Hrvatskom saboru da otvore oči da ne nasjednu na jednu takvu podvalu, a samo zato da bi se sačuvala ta famozna politička stabilnost. Dakle, naši prijatelji nisu pali kao žrtve Domovinskog rata, već kao žrtve velikosrpske agresije, zaključio je Drago Krpina.
Na kraju tribine Srećku Pešutu je uručena fotografija brata s grbom MUP-a RH i udruge Prvi hrvatski redarstvenik.

Nazočni brojni uglednici
Osim navedenih nazočili su i Anton Dražina, načelnik PU zadarske, članovi Generalskog zbora predvođeni generalom Ljubom Ćesićem Rojsom, saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, fra Božo Mandarić, župnik Lišana Ostrovičkih, Marko Perković poznatiji kao Thompson, Marko Skejo, umirovljeni pukovnik i bivši zapovjednik IX. bojne HOS-a »Rafael vitez Boban« i brojni drugi.
Program je znalački i besprijekorno vodio benkovački novinar Mihovil Mijo Brkić, dok su za pjesmu bila zadužena Policijska klapa Sv. Mihovil. Nazočili su i KUD Sv. Nikola Tavelić iz Lišana Ostrovičkih predsjednice Davorke Mamić, i narodni guslar Dane Jurić iz Dubravice.
 

Ivica Pešut, junak Domovinskog rata

Ivica Pešut, prvi hrvatski redarstvenik s još 1.800 mladića iz Hrvatske od 5. kolovoza 1990., i pripadnik Antiterorističke jedinice Lučko, rođen je 2. travnja 1963. godine u Vukšiću. Ivica Pešut, istinski junak Domovinskog rata, pogiba tijekom Oluje 6. kolovoza 1995. u Biovičinu Selu udaljenom 20-ak kilometara od Benkovca, kao pripadnik 134. domobranske pukovnije.
 

Poginuli branitelji benkovačkog kraja

Na benkovačkom području je poginulo 51 hrvatski branitelj i čak 232 nevinih civila. Ivana Haberle, predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu- Zadar, pročitala je imena branitelja benkovačkog kraja koji su poginuli u Domovinskog rata: Ivica Pešut, Novica Atelj, Mate Bačić, Miro Barešić, Božidar Bašić, Gojko Bašić, Frane Bokanović, Omer Brzoja, Ivica Budan, Stanko Buljat, Borislav Baković, Drago Bobanović, Željko Ćubrić, Zoran Čačić, Šime Džepina, Ive Erlić, Petar Jurjević, Bašte Klarica, Tadija Klarica, Tomislav Kardum, Marinko Kardum, Ivica Knez, Nino Kulović, Zvonko Kutija, Milivoj Glavić, Tomislav Ledenko, Josip Ledenko, Branimir Mamić, Milan Mamić, Nikola Mamut, Dals Morić, Predrag Morić, Valter Morić, Tomislav Nakić, Stipe Nakić, Mile Pandžić, Zvonimir Panžić, Ljube Panžić, Srećko Polegubić, Marijan Prtenjača, Ante Prtenjača, Dario Samirić, Tomislav Škeljo, Vinko Troskot, Zdeslav Turić, Krešimir Uskok, Joso Ušljebrka, Ivan Vrkić, Zdenko Zelić, Srećko Župan i Josip Žulj.