Damir Spudić o preuzimanju Fortenove: Pod ovim ju uvjetima nitko nije htio. Nismo mogli dopustiti da sve ode niz vodu

Skupština imatelja depozitarnih potvrda je gotovo jednoglasno, s 97 posto, podržala plan čišćenja vlasničke strukture Fortenove koji je ponudio Pavle Vujnovac, čime su dioničari jasno poručili kako žele konačnu stabilizaciju Fortenova grupe i njen daljnji razvoj.

O ovom složenom procesu i predstojećoj transakciji, koja može iznositi i do 600 milijuna eura, razgovarali smo sa suvlasnikom Open Passa i čovjekom koji je vodio proces preuzimanja Fortenove Damirom Spudićem.

Da prijedlog Open Passa nije podržan, kako bi izgledala budućnost Fortenove?

– Od početka rata u Ukrajini i sankcioniranja većinskih vlasnika Fortenove, kompanija se suočava s raznim operativnim problemima koje u konačnici vode ka smanjivanju vrijednosti kompanije.

Na trenutke je imala pomalo nevjerojatne probleme s licencama za SAP ili Microsoft, ali se, dakako, problemi najviše očituju u nemogućnosti refinanciranja postojećeg kreditnog zaduženja po tržišnim kamatnim stopama.

Trenutno je kompanija prisiljena skupim kreditnim aranžmanom održavati postojeće stanje. Stanje kontinuiranoga gubitka vrijednosti kompanije uz nemogućnost investiranja i razvoja ne samo da bi dovelo do gubitka postojeće tržišne pozicije Fortenove nego u konačnici i propasti kompanije.

Nije tajna da Fortenova nije imala opcija i da scenarij koji bi je čekao krajem iduće godine ne bi izgledao dobro za radnike, dobavljače, ali i općenito hrvatsko gospodarstvo.

Spašavanje udjela

Postavlja se pitanje izvora financiranja za ovu transakciju, a ranije je već najavljeno da će biti iz vlastitih izvora. Hoće li tvrtke poput PPD-a ili Enna grupe sudjelovati u najavljenoj transakciji?

– Kompanija koja od 2019. godine kupuje dionice Fortenove i koja će realizirati najavljenu transakciju zove se Open pass ltd s Malte. Kompanija je u većinskom vlasništvu g. Vujnovca i to je jedina povezanost koju ovaj proces ima s ENNA grupom ili PPD-om.

Niti ENNA grupa niti PPD niti bilo koja druga tvrtka vlasnički povezana s g. Vujnovcem neće sudjelovati u nadolazećem procesu, niti postoji kroskolaterizacija kakvu je svojedobno imao bivši vlasnik Agrokora.

Ovdje postoje brojna ograničenja, teško je pronaći zapadnu financijsku instituciju koja će vam u kratkom vremenu pomoći isplatiti sankcionirane ruske banke. To ne može proći njihove interne pravilnike, što je potvrdio i proces snimanja tržišta koji je provela renomirana globalna konzultantska kuća Lazard.

Stoga da, kako ste naveli, izvor financiranja za ovu transakciju su vlastita sredstva, odnosno zadržane dobiti kompanija g. Vujnovca koje posluju u inozemstvu.

Prije godinu i pol dana procijenili ste da bi Vujnovcu za preuzimanje Fortenove trebalo više od milijardu eura, no izgleda da će iznos biti osjetno manji. Kako je do toga došlo?

– U trenutku davanja te izjave, SBER banka je prodavala svoj udio za 500 milijuna eura što implicira vrijednost kompanije od oko 1,1 milijardu eura, stoga bi za kupovinu 100 posto udjela trebalo investirati više od milijarde eura.

Doduše SBER nikada nije prodao svoje udjele za 500 milijuna eura pa je teško govoriti da je to i realna vrijednost. Osim toga, u tom trenutku, odnosno 2022. godine, kompanija je imala 310 milijuna eura EBITDA-u, a trošak kamata za kreditora iznosio je cca 70 milijuna eura godišnje, ukupan neto dug je iznosio 1,1 milijardu eura, a SBER je svoje udjele mogao slobodno prodavati u skladu sa sankcijskom regulativom.

Ponavljam, u ovom trenutku ne postoji zapadna financijska institucija koja će osigurati financije za preuzimanje. Prošlo je godinu i pol te je situacija bitno drugačija, EBTIDA kompanije će biti niža, trošak kamata za kreditora je gotovo 180 milijuna eura godišnje, trošak radne snage na razini regije iduće godine skače za još 100 milijuna eura, a ukupan neto dug iznosi 1,2 milijarde eura. Dakle, okolnosti su znatno promijenjene.

Postupak rješenja sankcioniranog vlasništva moguć je kroz kompliciranu sudsku proceduru. Osobno, bio bih sretniji da se stvar riješila ranije ili da je Lazard pronašao partnera koji bi preuzeo ruske udjele.

Svi bi mi imali više mira. Ali činjenica je da pod ovim uvjetima Fortenovu nitko nije htio. Nismo mogli dopustiti da sve ode niz vodu i da, u konačnici, propadne i naše dosadašnje ulaganje u udjele. Stoga, ponavljam, te dvije točke u vremenu na koje se referirate u pitanju nisu ni približno slične, a cijena koja je trenutno ponuđena odgovara procijenjenoj vrijednosti kompanije od strane više nezavisnih, globalno poznatih i cijenjenih revizorskih kuća.

Zalog nad kompanijom

Otplata kredita s kamatom od 18 posto za Fortenovu je poprilično nepovoljno. Nakon sređivanja vlasničke strukture očekujete li povoljnije financiranje, odnosno zaduživanje?

– Tijekom 2022. i 2023. godine menadžment Fortenove uložio je velik trud u pronalaženje financijskog rješenja za kompaniju na međunarodnom financijskom tržištu. Na žalost niti jedna financijska institucija nije bila voljna ulaziti u kreditni aranžman s Fortenovom zbog toga što je 50 posto vlasnika pod sankcijama i zbog činjenice da je dio kredita koji se treba refinancirati također od sankcioniranoga kreditora, odnosno VTB banke iz Rusije.

Dakle, zapadna banka je trebala vratiti novac ruskoj državnoj banci. To je čvor koji se nije mogao raspetljati. Jedino rješenje koje je kompanija imala pronašla je u postojećem kreditoru, američkom investicijskom fondu HPS, kojem zahvaljujemo na pruženoj potpori društvu unatoč cijeni toga kreditnoga aranžmana.

HPS je uz produžetak svoga postojećega kredita odobrio dodatnih cca 450 milijuna eura kako bi iz kreditne strukture Fortenove isplatio kredit sankcionirane banke. Smatramo da će Fortenova, rješenjem pitanja sankcioniranih vlasnika, a prethodno realiziranim rješenjem sankcioniranog kredita, imati sve preduvjete da do listopada 2024. godine može osigurati refinanciranje postojećeg kredita po »tržišnim« kamatnim stopama. Dotad, HPS i dalje ima zalog nad kompanijom, ali to je rizik koji smo svi skupa preuzeli.

U priopćenju nakon usvajanja odluke na skupštini, naveli ste da je bilo konstantnih pravnih pokušaja usporavanja i opstrukcije procesa. S čije strane? Kome nije bilo u interesu čišćenje vlasničke strukture?

– Logično je da su s ovim procesom nezadovoljni sankcionirani vlasnici, koji kontinuirano pokušavaju usporiti ili onemogućiti napore menadžmenta Fortenove u pronalasku dugoročno održivog rješenja za kompaniju, njezine zaposlenike ali i sve druge vlasnike koji nisu sankcionirani.

Zadnji sudski postupak bio je četvrti u nizu i peta Odluka kojom je sud u Nizozemskoj odbacio sve njihove pokušaje. Ono što je manje logično, čak vrlo čudno, da se na strani jednoga sankcioniranog vlasnika nalazi i hrvatski državljanin koji se javno predstavlja kao savjetnik sankcioniranog suvlasnika, koji je kupovinom nekoliko dionica, netom prije sazivanja skupštine, a očito s ciljem pokretanja tužbe u Nizozemskoj, pokušao usporiti i opstruirati procese u tijeku, što mu nije uspjelo s obzirom na to da je sud u Nizozemskoj odbacio takav pokušaj.

Do kraja mi nije jasno zašto to radi. Nesankcionirani vlasnici nisu krivi za situaciju u kojoj se nalaze sankcionirani vlasnici. Jednostavno nije logično da kompanija i svi nesankcionirani vlasnicu izgube vrijednost svoje imovine.

Predloženo, po nama fer rješenje je da se sankcionirani vlasnici isplate iz vlasničke strukture po fer tržišnoj vrijednosti, a tu vrijednost nisu utvrdili nesankcionirani vlasnici nego nezavisni, svjetski priznati stručnjaci. Očito je naš pristup realan i fer s obzirom na to da ga je i sud u Nizozemskoj potvrdio. Više puta.

Izbor scenarija

Nesankcioniranim dioničarima su ponuđene tri opcije: prenijeti vlasništvo u novu kompaniju, povećat svoj suvlasnički udio ili odabrati opciju isplate. Koji bi scenarij bio najpovoljniji za daljni razvoj kompanije?

– Kompanija ne smije imati sankcionirane vlasnike u vlasničkoj strukturi kako bi imala osnovne pretpostavke za normalan rad i razvoj. Svi nesankcionirani vlasnici su dobrodošli u novoj vlasničkoj strukturi, a takvih je vlasnika preko 600 u odnosu na dva sankcionirana vlasnika.

Na svakom je suvlasniku da slobodno odabere jedan od scenarija, a što se tiče Open Passa svi suvlasnici su dobrodošli u novoj strukturi. Dapače, voljeli bismo da ih se pridruži što više.

Dobavljači puno očekuju od sređivanja situacije u Fortenovi, već je najavljeno da će im se isplatiti 83 milijuna eura, ali i da će i oni moći sudjelovati pod jednakim uvjetima u novoj vlasničkoj strukturi. Kakav odaziv dobavljača i partnera očekujete po tom pitanju?

– Vrlo je bitno da se ovom transakcijom plate granični dugovi dobavljačima, na čiju naplatu se čeka od 2017. godine, a znamo svi da su dobavljači iznijeli velik teret u nagodbi i nastanku Fortenove od propalog Agrokora.

Preko 83 milijuna eura ulazi ponajviše u hrvatske kompanije, što je velika financijska injekcija. Za dobavljače je bitno da Fortenova bude stabilna i uspješna, kao što je i za Fortenovu bitno da dobavljači budu stabilni i uspješni jer jedino se na takav način svi mogu razvijati i rasti, zapošljavati i pozitivno utjecati na ekonomske tijekove u zemlji. Mi se nadamo da će svi dobavljači koji imaju dionice, sudjelovati i u novoj vlasničkoj strukuturi.

Predviđa se da bi nakon preslagivanja vlasništva uslijedila prodaja poljoprivrednog biznisa.

– S obzirom na dug kompanije i uvjete toga zaduženja i činjenicu da u ovome trenutku Fortenova još uvijek nema riješeno refinanciranje, a refinanciranje nije riješeno jer još nije riješeno vlasničko pitanje, Fortenova mora prodati dio svoje imovine kako bi otplatila dio ukupnih dugovanja.

Prema postojećem kreditnom zaduženju i zahtjevima kreditora, Fortenova mora započeti s procesom prodaje Agri biznisa do kraja ove godine. Dakle, naglasak je na riječi započeti. Započinjanje procesa ne znači da se Agri biznis mora prodati pod bilo koju cijenu, međutim potrebno je ispitati tržište provođenjem međunarodnog tendera uz angažman međunarodno priznatih savjetnika za vođenje postupka, kako bi se pronašao adekvatan kupac.

Ponavljam da HPS i dalje ima zalog nad kompanijom i želi imati jasnu situaciju u slučaju da Fortenova ne može vraćati svoje obveze. To je jednostavno rizik na koji smo svi skupa prisiljeni. Stoga je u ovome trenutku još rano donositi zaključke o tome kako će se ovaj prodajni proces odvijati i u konačnici završiti.

Kako će izgledati budućnost Fortenove nakon zaključenja transakcije u drugom kvartalu iduće godine? Hoće li kompanija ići u nove akvizicije i investicije, posebno u zemljama regije?

– Kompanija i mi suvlasnici imamo dva strateška zadatka za sljedeću 2024. godinu, a oni su: dovršetak vlasničke transformacije kompanije i refinanciranje postojećeg kreditnog zaduženja, koje će biti moguće zbog dovršetka vlasničke transformacije.

Tu bih dodao i dovršetak procesa procjene te eventualne prodaje Agri segmenta poslovanja, što uvelike ovisi o uspješnosti realizacije refinanciranja postojećeg duga. Osim strateških procesa, kompaniju u 2024. godini i dalje očekuju brojni izazovi praćeni rastućom inflacijom, izazovima u segmentu radne snage kao i jačajuća inozemna konkurencija koja nema probleme s kojima se Fortenova bori već godinama.

Prodaja IPO-a izvan Hrvatske

U pripremi je i inicijalna ponudu dionica, ali ne na domaćem nego na stranom tržištu kapitala. Zašto?

– Kada je riječ o IPO-u, kompanija će sigurno u budućnosti izaći na IPO, a u kojem ćemo i mi prodati određeni dio svoga vlasništva. Međutim, to nije moguće napraviti u kratkom vremenskom periodu.

Prema našem razumijevanju priprema takvoga procesa traje zasigurno dugi niz godina. Ono za što ću se osobno zalagati, a u kontekstu ovih trenutnih političkih rasprava o alternativnom mirovinskom fondu, je da IPO bude van Hrvatske.