Crveni križ u Hrvatskoj proslavio 145. obljetnicu djelovanja

Cjelodnevnim događanjima na nekoliko lokacija u Zadru, Crveni križ Hrvatske u srijedu je obilježio 145 godina postojanja i djelovanja u Hrvatskoj, 70 godina dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskoj i 30 godina od priznanja Hrvatskoga Crvenog križa kao samostalnog društva.

Program je počeo darivanjem krvi u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar, kojemu su se odazvali brojni građani, sportaši, novinari i učenici, a nastavljen je predstavljanjem posebnom slikovnicom Hrvatskoga Crvenog križa „Drvo dobrih djela“.

Na Poljani pape Aleksandra III. predsjednik Hrvatskoga Crvenog križa Josip Jelić i zamjenica izvršnog predsjednika Marina Pinjagić Telak otkrili su spomen-ploču grofici Ameliji Lantana, rođenoj Borelli, koja je 1878. godine osnovala zadarsku udrugu Crvenoga križa.

Svojim djelima grofica Borelli oblikovala je povijest ovih prostora, a u našem javnom prostoru ta se sjajna žena uopće ne spominje iako je svojim radom postigla svjetski civilizacijski doseg velike društvene vrijednosti i o njemu bi trebalo učiti u osnovnoj školi, kazala je Marina Pinjagić Telak.

Dodala je da je postavljanjem spomen-ploče na pročelju zgrade u kojoj je živjela grofica Lantana, rođena Borelli, Hrvatski Crveni križ želi istaknuti doprinos jedne iznimne žene humanitarnom djelovanju i na ovaj simboličan način odati počast svemu što je učinila za Hrvatski Crveni križ.

Napomenula je da je groficu Borelli za zasluge 1905. godine austrijski car odlikovao Elizabetinim ordenom 2. reda.

U poslijepodnevnim satima pripadnici specijalističkog interventnog tima za spašavanje života na vodi u otežanim uvjetima Hrvatskoga Crvenog križa demonstrirali su spašavanje i transport osoba iz vode uz pomoć čamaca i specijaliziranog plovila “Rescue Runner” za traganje i spašavanje na vodi.

U večernjem dijelu programa, u Kneževoj palači u Zadru otvorena je izložba “Baština humanosti u Zadru: 145 godina Hrvatskoga Crvenog križa”.

Izložba je priređena u sklopu manifestacije Dani europske baštine 2023., čija je tema živa baština, a autori su Tomislav Blažević, Marijana Senkić-Klapan i Mihaela Šimat.