Cromaris – predvodnik hrvatske marikulture

Hrvatska je dobila velikog igrača u marikulturi iza kojeg stoji moćna i uspješna kompanija, pa bi naša znanost i kvalitet mogli konačno rezultirati i količinama vrijednim spomena
Adris Grupa danas je u Zadru predstavila svoju novu tvrtku i projekt “Cromaris” nastalu objedinjavanjem četriju tvrtki nad kojima je Adris posljednjih godina stekao vlasništvo, djeluju u marikulturi. Riječ je o zadarskom Cenmaru, rovinjskoj Marimirni, Marikulturi Istra iz Marčane i Bisagama iz Kali koje odsad djeluju kao jedinstvena tvrtka .
Denis Pece, direktor novoregistrirane tvrtke, Predrag Grubić, glasnogovornik Adris Grupe, Damir Vanđelić direktor investicija Adris Grupe i predsjednik NO Cromarisa, te Julijan Matulina direktor marketinga i prodaje Cromarisa precizno i sažeto predstavili su tvrtku i njenu misiju okupljenim novinarima u Zadru.
Veliki igraju na veliko
Grubić je dao temeljne podatke o “krovnoj” Adris Grupi kao jednoj od najznačajnijih u zemlji i regiji s već znanim dvjema “divizijama” odnosno djelatnostima u proizvodnji cigareta kroz Tvornicu duhana Rovinj, odnosno turizmu kroz Maistru, uz niz sestrinskih manjih tvrtki. Cromaris je njihov iskorak u proizvodnju zdrave hrane odnosno uzgoj morske ribe. O tome da Adris Grupa svojim projektima pristupa ozbiljno trebali su poslužiti podaci o:
– 3.500 radnika u sustavu, s prihodom od 3,5 milijardi kuna, koji dnevno u državni i loklane proračune uplaćuju 10 milijuna kuna, a posljednjih godina u investicije ulažu dva milijuna kuna na dan.
Denis Pece dugogodišnji direktor Cenmara iz Zadra sada i direktor novoformirane krovne tvrtke Cromaris podsjetio je na utakmicu između Zadra i Rovinja (Instituta u sastavu Ruđera Boškovića u Rovinju i Prehrambeno tehnološkog instituta u Zadru) u 70-tim godinama prošlog stoljeća o tehnologijama uzgoja ribe .
Objedinjavanje Zadra i Rovinja
– Pa ima povijesnog kontinuiteta u tome da se danas dvije tvrtke iz dva grada objedinjuju, kazao je podsjetivši da su Zadrani imali sreću prednjačiti “za prsa” te prvi 1979. godine (30. godišnjica je Cenmarovog osnivanja) početi s industrijskim mriješćenjem i uzgojem brancina prvi u Europi.
Četiri objedinjene tvrtke, odnosno novonastali Cromaris :
– Proizvodi preko 50 posto uzgoja bijele morske ribe u Hrvatskoj, odnosno preko 90 posto mlađi a izvozno je orijentiran jer preko 50 posto proizvodnje plasira na strana tržišta. Projekt je – visokokvalitetna riba a napominjem da su dvije od navedenih tvrtki jedini nositelji Certifikata za plasman uzgojene bijele ribe u kašice za hranu dojenčadi na Mediteranu.
Tvrtka ima četiri uzgajališta: Lamjana i Košara u Zadarskoj županiji, Budava kod Pule i Limski kanal kod Rovinja (Vrsara), odnosno mrijestilište u Ninu.
Vanđelić je kazao kako je projekt sadržan i u novom brandu – Cromaris pod kojim je već krenula prodaja njihovih proizvoda u zemlji i svijetu.
Povećati udio ribe u prehrani
– Projekt podrazumjeva i 21 milijun eura investicija u Lamjani, Ninu, Plominu … s ciljem povećanja proizvodnje za 1.500 na 5.000 tona bijele ribe, zaključio je kao je u tome cilj viša faza dorade odnosno prihoda na osnovu dodane vrijednosti.
Matulina je najavio masovnije okretanje finalnim proizvodima umjesto samog plasmana svježe ribe u ribarnicama:
– Kroz plasman 80 tona filetirane ribe kroz 200.000 paketa sa po dvije filetirane ribe, s maloprodajnom cijenom od 45 kuna već u 2010.
Cilj je omogućiti ljudima konzumaciju ribe i kad nemaju vremena za obilazak ribarnice, čišćenje i pripremu na klasičan način, a time i podizanje Hrvatske s dna Mediterana po prosječnoj konzumaciji ribe. Ugovori su već postignuti s Konzumom, Metroom i Merkatorom za 70 prodajnih centara u Hrvatskoj.
Ambicije su vezane i uz čitav niz drugih finalnih ili polufinaliziranih proizvoda, kao i praćenje znanosti i svjetskih trendova u uzgojnim vrstama.

 PECE: PLANOVI SU REALNI

Tvrtka je upisana u registar Trgovačkog suda u Zadru gdje joj je sjedište, rekao nam je direktor Denis Pece:
– Prva je to tvrtka u sustavu moćnog Adrisa s sjedištem van Rovinja a što je odraz poštivanja tradicije, mrijestilišnih, uzgajališnih kao i kadrovskih potencijala. Planovi uzgoja 5.000 tona realni su jer na lokacijama na kojima imamo koncesije za uzgoj ili se radi na njihovom produljenju ili eventualnom širenju, uz već izrađene studije zaštite okoliša, za to imamo realne mogućnosti. Nuđenje filetirane ribe nužda je u svijetu u kojem više nema vremena za klasičan način prehrane, a istovremeno se zadržavaju sva najbolja svojstva ribe načinom pakiranja. Naši drugi proizvodi s većom dodanom vrijednosti probijaju se na tržištima poput mariniranih ili blago dimljenih fileta brancina koji imaju bolji plasman u talijanskim nego domaćim trgovinskim centrima. Kvalitet će ostati naš ključni moto jer i sada uspijevamo postići negdje i do eura veću cijenu ribe od drugih proizvođača s južnog Mediterana, kazao nam je Denis Pece.