Crna Gora želi u EU, ali Hrvatska joj postavlja osam uvjeta! Jedan od njih posebno je osjetljiv

Politički i komunikacijski savjetnik Aleksandar Musić, organizator i domaćin panela »Crna Gora na prijelomnici«, naglasio je u uvodnom obraćanju da je 2027. godina za tu zemlju »u mnogočemu prijelomna«.

– Posebno za ono što se zbiva na površini, a to je europski put. Crna Gora ima priliku finalizirati procese i onda kako očekuje sama 2028. ući. No ta je godina važna je i za sve što se zbiva ispod površine. To su negativni kapilarni trendovi, etnofederalizacija, nezdravo stanje medijske scene, hibridni nasrtaji izvana i svi oni akteri koji koriste europski štit da bi remodelirali društvo iznutra. A to je nešto o čemu vladajuća struktura ne voli govoriti u Crnoj Gori. No zbog civilizacijske i društvene higijene bitno je govoriti i o tome, naglasio je Musić. Na panelu se razgovaralo o situaciji u Crnoj Gori koja bi do kraja ove godine željela završiti pregovore o punopravnom članstvu s EU-om, a do kraja 2028. i postati punopravna članica.

Bratske države

Musić je naglasio da su Crna Gora i Hrvatska bratske države.

– Crna Gora se pristupanjem EU-u vraća Europi, vraća se kući. Crnogorski građani nemaju nikakve dvojbe da im je mjesto u Europi. Istovremeno, nažalost, dijelovi vladajuće strukture nerijetko koriste poklonjenu europsku naklonost i europski štit da bi tolerirali, a neki čak i provodili protueuropske politike u samoj državi. Europsko se, to mora svima biti jasno, ne smije koristiti za unutarnju legalizaciju duboko protueuropskog. Da sumiram – na kraju dana sve će se svesti na izbor – Crna Gora i Europa ili Pavle Đurišić i Ratko Mladić, zdrava budućnost ili okovi prošlosti, rekao je Musić.

Glavni i odgovorni urednik crnogorskih nezavisnih dnevnih novina »Vijesti« Mihailo Jovović govorio je o tamošnjoj medijskoj sceni koja je godinama bila, a dijelom je još uvijek, pod utjecajem ljudi povezanim s režimom Aleksandra Vučića koji je prošlog vikenda nakon 14 godina pao s vlasti.

– Crna Gora bi u EU mogla ući oslobođena »Vijesti« – svojih najutjecajnijih i najkredibilnijih novina, portala i televizije. Alpac Capital pokušava ih, u Vučićevom interesu, a možda i u interesu nekoga iz crnogorskog vrha, od kritičara moćnika pretvoriti u neutralne megafone vlasti. Recept već isproban u Beogradu. Ako su novci samo Vučićevi, lažnu europsku medijsku aureolu za diktatore ovdje čeka sudar s propisima, a ni naručitelju, čini se, ovih dana nije najbolje. Ako je novčanik i s Bliskog istoka, uz poslove u Srbiji, planove u Crnoj Gori i prijatelje u njenom vrhu, možda ćemo morati napraviti ljepše i starije »Vijesti« – da bi europsku idilu imao tko pokvariti, rekao je Jovović.

Povijesna šansa

Direktorica crnogorskog Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević naglasila je da Crna Gora ima povijesnu šansu postati prvom sljedećom članicom EU-a.

– Ali riskiramo europski put svesti na utrku s rokovima, umjesto na istinsku demokratizaciju društva. Pregovaračka poglavlja zatvaraju se ubrzano, dok se politički obrasci ne mijenjaju. Paradoks je da se europski uspjeh nerijetko pokušava ostvariti neeuropskim metodama. Zato 2027. treba biti testom sazrijevanja društva i vrijednosnog utjecaja procesa europskih integracija. U toj jednadžbi odnosi s Hrvatskom imaju posebnu težinu. Hrvatska ima legitimno pravo inzistirati na rješavanju otvorenih pitanja, posebno ratnih zločina i prava žrtava, ali i odgovornost biti konstruktivan europski partner, naglasila je Uljarević. Dodala je da Vlada Crne Gore mora pokazati više odgovornosti, a hrvatska strana razumijevanja za složenost pojedinih sporova.

Crna Gora je prošlog tjedna ispunila dva od osam uvjeta koje je pred nju stavila Hrvatska kako bi odblokirala njen dovršetak pregovora s EU-om. Gradski bazen u Kotoru više se ne zove po vaterpolistu Zoranu Gopčeviću koji je bio čuvar u logoru Morinj gdje su mučeni zarobljeni hrvatski vojnici i civili, a u samom je logoru ostala spomen ploča. Hrvatska još traži odštetu za logoraše, rješavanje problema nestalih, procesuiranje ratnih zločina, povrat imovine oštećenim Hrvatima u Crnoj Gori, povratak jedrenjaka »Jadran«, te rješavanje problema granice.