Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

spirala inflacije nezaustavljiva

Cijena brašna i goriva pala, a kruh je sve – skuplji

Autor: Jagoda Marić

18.05.2023. 14:15
Cijena brašna i goriva pala, a kruh je sve – skuplji

Foto: Pixabay



Iako se u dosadašnjem dijelu godine dogodio značajan pad cijena žitarica, brašna, ali i goriva, ne treba očekivati snižavanje cijena kruha i ostalih pekarskih proizvoda, sve da cijene tih ulaznih troškova i ne počnu ponovo rasti. Moguće je čak i da turistička sezona zbog povećane potražnje donese, kao i ranijih godina, dodatno povećanje cijena. Hrvatska je lani bila među pet država članica Europske unije u kojima su kruh i pekarski proizvodi najviše poskupjeli, čak 30 posto.


Poskupljenje energenata podiglo je cijene umjetnih gnojiva, pa je poskupjela i pšenica, posljedično i brašno, na to je još došlo poskupljenje jaja, sira i voćnih nadjeva, proizvođačima su porasle cijene plina i struje, a argument je, kao i toliko puta dosad, bio stalni rast cijena goriva.


Nestabilni trendovi


Podaci DZS-a kažu da je rast cijena nastavljen i u ovoj godini, pa su tako kruh i peciva već u siječnju bili skuplji za 1,8 posto u odnosu na prosinac prošle godine, veljača i ožujak donijeli su cijene veće za 0,1 i 0,2 posto, a njihov se rast ubrzao u travnju na 1,3 posto.




Istovremeno je DZS objavio podatke prema kojima je od svih proizvođačkih cijena u poljoprivredi u prvom tromjesečju pala jedino proizvođačka cijena žitarica, i to za 1,9 posto.


Uz to, cijene pšenice na veleprodajnom tržištu početkom svibnja ove godine niže su za 32,35 posto u odnosu na prošlu godinu, pa su, očekivano, pale i veleprodajne cijene brašna, i to za oštro brašno T 550 čak 25,53 posto, a za glatko brašno, koje se koristi za proizvodnju kruha, 14,10 posto.


Početak svibnja donio je i niže cijene goriva, pa je benzin jeftiniji 21 posto, a dizel 28 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Plin i struja zadržali su cijene iz svibnja prošle godine. No, pad cijena kruha i pekarskih proizvoda ne treba očekivati, iako se dogodio pad cijena pojedinih ulaznih troškova.


Objašnjavajući zašto ne treba očekivati niže cijene pekarskih proizvoda Nada Barišić, direktorica Žito zajednice koja okuplja gotovo 70 posto prerađivačke proizvodnje žitarica, navodi brojne razloge te među ostalim ističe da je cijena pšenice pala u odnosu na prošlu godinu, ali da je lani bila na povijesnim rekordima i da se udvostručila u odnosu na 2021. godinu, a da cijena kruha taj porast, kao ni sve ostale inpute, nije pratila u toj mjeri.


Ni odgovor koji smo dobili iz Ministarstva poljoprivrede ne sugerira da bi trenutno niže cijene pojedinih ulaznih troškova mogle donijeti i snižavanje kruha i ostalih pekarskih proizvoda, a upozoravaju na to da bi se trend snižavanja cijena pšenice i brašna lako mogao promijeniti.


– U ovom trenutku vrlo je teško predvidjeti krajnja kretanja cijena kruha i pekarskih proizvoda. Cijene su uvijek odraz ponude i potražnje roba i u ovome slučaju prisutan je trend pojačane ponude pšenice i brašna na tržištu, što je dovelo do ovakvih pomaka cijena prema dolje.


Ponuda i potražnja


Međutim, lako je moguće da će doći do promjene trenda i pada ponude, posebice zbog velikih suša u zapadnoj Europi, i sada velike količine oborina i time uzrokovanih šteta, kažu iz Ministarstva poljoprivrede. Napominju i da je vrlo teško predvidjeti i tijek kretanja izvoza žitarica s Crnog mora uslijed poznatih razloga rata.


– Razlozi koje smo naveli mogu imati primarni utjecaj na rast ili snižavanje cijene pšenice i brašna, a učinak snižavanja cijena goriva na snižavanje cijena brašna i pšenice može u tome pomoći, no ne presudno, te će u svakom slučaju imati odgođeni učinak, posebice jer gorivo u proizvodnji pšenice i nije ključni trošak, već gnojivo, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede.


Treba napomenuti da je, prema podacima DZS-a, cijena gnojiva u prva tri mjeseca ove godine pala 17 posto.