Bolnice tijekom korone zbog nestašice opremu nabavljale bez natječaja. Sad će ih tužiti država

Više desetaka bolnica, među kojima i veliki bolnički klinički centri, mogli bi odgovarati zbog činjenice da su u vrijeme pandemije lijekove, potrošni materijal i medicinsku opremu nabavljali mimo Zakona o javnoj nabavi. Za ovaj krimen zna se već dulje vrijeme, nakon što je HZZO početkom prošle godine proveo kontrolu i utvrdio nepravilnosti u provedenim nabavama kod većine bolnica.

Ministarstvo zdravstva je inspekcijske nalaze tada uputilo u nadležno Ministarstvo gospodarstva, a ono je sada, očito potaknuto raščišćavanjem afere svih javnih nabava u sustavu zdravstva zbog afere Beroš-Petrač, odlučilo izvaditi ovaj slučaj iz ladice i aktivirati ga.

Smjernice EU komisije

Bolnice su tako ovih dana dobile obavijest o prekršaju u kojem stoji kako državni tajnik Ministarstva gospodarstva namjerava podnijeti optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da su neke među njima u razdoblju od siječnja 2021. do lipnja 2022. nabavile robu i usluge bez provođenja postupka javne nabave u skladu sa zakonom.

Činjenica je da je većina bolnica to činila, ali su se pravdale specifičnim okolnostima koje su vladale u jeku pandemije COVID-19, kada je nabava svih medicinskih proizvoda bila otežana.

Nedostajalo je lijekova, zaštitne opreme, testova za COVID-19. Kolika je ukupna vrijednost robe nabavljene mimo natječaja nije objavljeno, no jasno je da se radi o milijunskim iznosima.

Bolnice su masovno kršenje pravila javne nabave opravdavale činjenicom da je zajednička javna nabava posebnih skupina lijekova, lijekova s liste HZZO-a koji imaju generičke paralele i različitog medicinskog potrošnog materijala, koju su pokušali provesti, u to vrijeme bila značajno otežana.

Potrebnu medicinsku opremu, potrošni materijal i Iijekove bilo je teško nabaviti zbog manjka na tržištu i rasta cijena. Robu se nije moglo nabaviti po ugovorenim cijenama, a trebala im je žurno.

Uz to, događalo se da se postupci nabave ponište jer je za nju nadležno Ministarstvo zdravstva, a ono nabavu nije na vrijeme provelo, kao i da su se usvajale žalbe veledrogerija zbog ugovornih odredbi o raskidanju ugovora ako se provede zajednička nabava s povoljnijim cijenama.

No zakon je zakon, a kršenje Zakona o javnoj nabavi u ovom slučaju moglo bi značiti novčane kazne od 6.630 do 132.720 eura po bolnici ili od 1.320 do 6.630 eura, a možda i neke druge reperkusije za ravnatelje bolnica.

U Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) stali su u zaštitu bolničkih uprava i zatražili podršku ministrice zdravstva, Irene Hrstić.

Podsjećaju da su u bolnicama imali obvezu brinuti se o zdravlju građana u kriznoj situaciji i osigurati dovoljno zaštitnih maski, lijekova i drugih medicinskih proizvoda, a pritom se prilagoditi povećanoj potražnji u vrijeme kad lanci opskrbe nisu funkcionirali.

I Europska je komisija, podsjećaju, donijela smjernice za okvire javne nabave u kriznoj situaciji, no Hrvatska takav okvir uopće nije pripremila.

Velike nestašice

– Hrvatska je propustila regulirati postupanje u ovim specifičnim i zahtjevnim okolnostima, kada je prioritet postupanja zdravstvenih ustanova bila zaštita života teško bolesnih pacijenata i zdravlja svih građana, poručuju iz UPUZ-a i podsjećaju da je uslijedio novi poremećaj zbog rata u Ukrajini.

Zbog rasta cijena i problema u transportu te činjenice da dobavljači nisu htjeli isporučivati robu po već sklopljenim ugovorima nastupile su nestašice lijekova i potrošnog materijala.

– Bolnice su tijekom čitave pandemije pružale neophodnu zdravstvenu zaštitu prema pravilima struke, i to u vrlo izazovnim, teškim i nepoznatim okolnostima pandemije, bez konkretnih uputa i rješenja nadležnih tijela, postupajući u najboljoj namjeri u okvirima raspoloživih resursa, bez ikakve namjere zaobilaženja propisa.

Jasno je da sustav nije bio dovoljno pripremljen za funkcioniranje u izvanrednim okolnostima i za izazove s kojim su se zdravstvene ustanove suočile, poručili su iz UPUZ-a.

– Trebali ste tijekom COVID-a rješavati stvari odmah, niste mogli provesti nabavu, i onda su ravnatelji nabavljali taj materijal bez javnog natječaja. Ministarstvo zdravstva je trebalo intervenirati i spriječiti da te prijave idu.

Na kraju krajeva, objedinjena nabava je kasnila, a to je bila njihova odgovornost. Ovako su pustili ravnatelje na brisani prostor, komentira Dražen Jurković, direktor UPUZ-a.

S ministricom Hrstić ravnatelji su razgovarali u ponedjeljak, gdje je i ovo bila tema, a od nje traže da se čitav postupak obustavi zbog specifičnih okolnosti koje su vladale u te dvije pandemijske godine.

U protivnom, dogodit će se kažu, da će državne bolnice biti kažnjene zbog nečeg za što je u konačnici bila odgovorna – država koja ih proziva.