Biološka raznolikost i zaštićena područja Zadarske županije

Pojam bioraznolikosti označava svu različitost života na zemlji, uključujući životinjske i biljne vrste, ekosustav i krajolike, kazala je Morana Babajko na početku predavanja
U brojna događanja kojima se ove godine obilježava Mjesec hrvatske knjige, biogradska Gradska knjižnica uvrstila je i prigodna predavanja na temu bioraznolikosti.
Tako je nakon zadarske alpinistice Jane Mijailović u biogradskoj knjižnici gostovala i Morana Babajko, stručna ekologinja iz Javne ustanove za zaštićena područja Zadarske županije.
– Budući da je ovo godina bioraznolikosti, prilika je da se toj temi posveti više pažnje i upozori na ugrožene vrste, ali i načine očuvanja prirode u cjelini, kazala je predstavljajući gošću iz Zadra, ravnateljica biogradske knjižnice, profesorica Jelka Sipina.
Četiri nivoa različitosti
Upravo je prava informacija i poznavanje materije korak do više ekološke osviještenosti. Stoga je i ovo predavanje pod nazivom „Biološka raznolikost i zaštićena područja Zadarske županije”, bilo iznimno zanimljivo i poučno.
– Pojam bioraznolikosti označava svu različitost života na zemlji, uključujući životinjske i biljne vrste, ekosustav i krajolike, kazala je Morana Babajko na početku predavanja.
Četiri su nivoa tih različitosti, nastavila je Babajko, i to unutar vrsta, između vrsta, između životnih zajednica i između ekoloških sustava.
Biograđani su se potom kroz kratki film mogli upoznati sa stanovnicima podmorja te užeg i šireg okoliša o kojima šira javnost manje zna. Jedan od zanimljivijih podataka za posjetitelje bio je svakako i taj da je Sredozemno more jedno je od središta svjetske bioraznolikosti, a naš Jadran posebno bogat živim svijetom, endemskim vrstama i raznolikim staništima. U njemu je zabilježeno između pet i šest tisuća vrsta, većinom algi i životinja. Predviđa se da jadransko podmorje nastanjuje oko 640 vrsta morskih algi, a neke od njih poput jadranskog praščića, endemske su vrste. Alge, primjerice, proizvode kisik i organsku tvar te služe kao stanište i hrana životinjskim organizmima, dok se livade sredozemne morske cvjetnice Posedonia oceanica smatraju područjem najveće bioraznolikosti Sredozemlja. Posebnost ove vrste je u tome što raste vrlo sporo, tek jedan centimetar na godinu, pa nije potrebno posebno naglašavati da je uništavanje njezinih naselja nenadoknadiv gubitak. Uz prikaze brojnih drugih vrsta koje nastanjuju naše podmorje, ukazano je i na opasnosti koje prijete njihovom opstanku.
Utjecaj čovjeka
Utjecaj čovjeka jedna je od najčešćih opasnosti. Gradnja u obalnom području, onečišćenje podmorja krupnim otpadom, gradskim i industrijskim otpadnim vodama, marikultura i tov tuna, kao i uporaba nedozvoljenih ribolovnih alata, svakodnevni su čimbenici u onečišćenju podmorja i prirode u cjelini. Prihvaćanjem međunarodnih konvencija i svojim zakonima Hrvatska se obvezala štititi bioraznolikost na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, rečeno je ovom prilikom u biogradskoj knjižnici.
Zakonom zaštićene morske vrste pripadaju različitim skupinama organizama – algama, morskim cvjetnicama, beskralješnjacima, ribama, rakovima i sisavcima, čulo se na predavanju.
Također je bilo riječi o nacionalnim parkovima i parkovima prirode na području Zadarske županije, kao i o manjim, također, zaštićenim lokalitetima. Tako su od parkova prirode o kojima skrbi zadarska Javna ustanova za zaštićena područja spomenuta četiri najpoznatija: Paklenica, Telašica, Vransko jezero i Velebno. Oni manje poznati su Veliko i Malo blato te Kolansko blato na Pagu, koji su također zaštićeni dijelovi prirode.
Špilja Modrić, Izvor Une, kanjon Zrmanje, otočić Ošljak, park Borelli u Svetom Filipu i Jakovu, koji je u privatnom vlasništvu, kao i drvored čempresa na ulazu u Biograd, samo su neki od manje poznatih, ali zaštićenih lokaliteta u Zadarskoj županiji.
No, ovom prilikom valja napomenuti da se brizi o okolišu u gradu Biogradu posvećuje se sve više pažnje, a nedavno osnovana udruga Hipocamus, pokrenula je niz akcija kojima je prioritet očuvanje mora i podmorja. U prvoj većoj akciji organiziranoj krajem listopada sudjelovali su ronioci, a tom prilikom je iz podmorja u uvali Jaz izvađen velik broj predmeta kojima tamo nikako nije mjesto.